Kultura Sa lica mesta
Podeli Podeli
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (11)

Promocija sabranih dela na Palama

Kad Nogo peva deca umiru

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Otrov Nogo, pesnik zreo za svoje godine: Srpski sam naučio na crnogorskom i bosanskom
Otrov Nogo, pesnik zreo za svoje godine: Srpski sam naučio na crnogorskom i bosanskom
Photo: www.novosti.rs

Da li to što Rajko Otrov Nogo pokazuje bliskost djeteta i smrti ima veze s tim što se njegova poezija "tiče novije istorije, jednim delom mitologije i srpskog književnog nasleđa", profesor Jovan Delić nije ovog puta detaljnije elaborirao. Nogo je, međutim, istakao da je zadovoljan što je još živ i normalan, kad vrati sjećanje na sve ono što smo preživeli. Nije bilo lako pisati poeziju s redenicima devedesetih

Došlo je vreme i da Rajko Otrov Nogo promoviše svoja sabrana dela. Na slavnom Filozofskom fakultetu na Palama održano je književno veče “Dvori samotvori” (moguće čitati i kao Dvori samobori) na kojoj je ovaj veliki srpski pesnik srednje veličine predstavio zavidnih sedam knjiga sabranih dela, među kojima su dvije knjige poezije, dvije proze i po jedna eseja, memoara i književne kritike.

Militantnim ljubiteljima pisane reči dosta je i to, imajući u vidu od koga dolazi. Na književno veče Rajko je poveo i Jovana Delića, profesora savremene srpske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, koji je izjavio da poezija Rajka Otrova Noga za njegove godine “pokazuje izuzetnu zrelost”. Nogo u svojim knjigama, po Deliću, ispoljava tu zavidnu zrelost zato što se “okreće arhetipu djetinjstva, arhetipu smrti, roditeljske smrti i smrti djece, čak pokazujući bliskost djeteta i smrti”.

Pokušaj opevati osakaćeni svet: Deca i smrt, Nogina poezija na delu
Photo: Jean-Baptiste Avril

Da li to što Nogo pokazuje bliskost djeteta i smrti ima veze s tim što se njegova poezija “tiče novije istorije, jednim delom mitologije i srpskog književnog nasleđa”, profesor Delić nije ovog puta detaljnije elaboriraoNogo je, međutim, istakao da je zadovoljan što je još živ i normalan, kad vrati sjećanje na sve ono što smo preživeli. Nije bilo lako pisati poeziju s redenicima devedesetih.

To je pesnik također poseban po tome što se okućio u knjigama, jer je tamo napravio svoje dvore samotvore. To su dvori što se sami tvore i ponekad bore. U sonetima je stvorio Bermudski trougao u kojima su nestali mnogi.

Srbi su književnocentričan narod i kroz našu svetosavsku vjeru pravoslavnu to je jedino što nas drži u identitetu. Nevjerovatno je kako ljudi hrle da ne vide stvari sa srpskog stanovišta i kako hoće da budu ono što nisu“, naglasio je Nogo, ističući da se najbolje stvari vide sa paljanskog srpskog stanovišta. Požalio se što umjesto paljanske visoke književnosti vlada trivijalna književnost, jer se tako razgrađuju identitet i trombloni, a borba za srpski jezik u punom je jeku na ratištima.

Vukovo pretemeljenje srpskog jezika i srpske kulture je tako silovito i snažno i na njemu je napisana tako moćna književnost da nam ništa nisu mogli ni 500 godina pod Turcima, ni Austro-Ugarska, ni `Brozomora`, ni Aleksandrovo integralno jugoslovenstvo, ni ovo za koje se traži ime šta je ovo“, kaže Nogo, nerado se sećajući brozomore koja ga je nekad tresla, pa je morao u rubaški pred celim stadionom recitovati Titu stihove na Dan mladosti. Tražeći reč da označi aktuelno stanje, ovaj već zreli pesnik, starina od sedamdeset ljeta, nada se da će Srbe od svih opasnosti spasiti književnost i jezik.

Tito dirnut što ga se Nogo setio: Još se sjećam kad sam ga liječio od brozomore mu slatke
Photo: Stock

Ako im dotad susedi ne pokradu jezik, ta opasnost uvek vreba, ali se Nogo & Delić ne boje, jer se, po Matiji Bećkoviću, „crnogorski jezik najbolje uči na srpskom – crnogorski može jedino da se uči na srpskom“.

Ne treba, međutim, zaboraviti da ima onih koji su srpski naučili na bosanskom i crnogorskom.

star
Oceni
4.52
Ostali članci iz rubrike Sa lica mesta
image

Reportaža: StripOs u Puli

Stripokalipsa u sedam činova

image

Dodela Vukove nagrade: Bećković and co.

Neću da budem Spajdermen, hoću da budem Matija

image

Ljubomir Simović, nagrađen Njegoševom Izviiskrom

Kad je žiri da dolazim čuo, beretku mi na glavu nazuo

image

Emir Nemanja Kusturica na zatvaranju festivala

Ko ne voli Kustendorf, ogrešiće se o Gasprom

image

Spektakl na otvaranju devetog Kustendorfa

Film je mrtav, živele guske

image

Promocija sabranih dela na Palama

Kad Nogo peva deca umiru

Tagovi
Nema tagova za ovaj članak