Svet Tema
Podeli Podeli
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (0)

Istraživanje BBC

Gde završavaju tela stradalih migranata

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Photo: Tanjug/AP/Santi Palacios

Više od 1.250 migranata – neimenovanih muškaraca, žena i dece sahranjeni su u neobeleženim grobnicama na 70 grobalja u Turskoj, Grčkoj i Italiji u predhodne dve godine. Reč je o migrantima od kojih je većina poginula u pokušaju da pređe Mediteran kako bi stigli u Evropu, pokazalo je istraživanje koje je sproveo BBC

Prema podacima međunarodne organizacije IOM, većina stradalih nestala je u dubinama mora, ali mnoga tela su talasi izbacili na plaže Grčke, Italije i Turske.

BBC je sproveo istraživanje da li postoji evidencija ko je poginuo, gde su nastradali sahranjeni i kako njihova rodbina može da sazna da li su tela njihovih najbližih nestala ili su pronađena i sahranjena u NN grobnicama po Evropi. U proseku, od 2014. godine, 10 ljudi dnevno pogine pokušavajući da pređe Mediteran, a najmanje jedna osoba svaki dan bude sahranjena u neobeleženom grobu.

Tela često izbaci more danima ili čak nedeljama nakon brodoloma usled čega se tela pronalaze na obali u fazi raspadanja što dodatno otežava njihovu identifikaciju. Nije retko da se cele porodice udave i da nema preživelih koji bi mogli da identifikuju tela. Dobijanje preciznog broja migranata sahranjenih u neobeleženim grobnicama izuzetno je teško. Istraživanje BBC sprovedeno je na osnovu raspoloživih podataka i saradnje sa lokalnim zvaničnicima, ali brojke su, u najboljem slučaju, samo približne realnosti.

Lokalne vlasti u Grčkoj i Turskoj su priznale da imaju velike probleme da izađu na kraj sa prilivom migranata i da nemaju organe koji bi se bavili isključivo evidencijom broja tela koja su pronađena na njihovim obalama.

Photo: EPA

BBC istraživanje je bazirano na podacima iz Italije, Grčke i Turske. Većina olupina sa leševima migranata pronađene su u južnom Mediteranu. Vrlo je verovatno da su migranti koji su poginuli na putu ka Evropi sahranjeni u neobeleženim grobnicama i u Libiji, ali zbog bezbednosne situacija u toj zemlji nije moguće prikupljanje podataka. Pored toga, 880 neobeleženih grobnica na groblju Kilios u Istanbulu nisu uključeni u ukupan broj, jer vladini zvaničnici ne mogu da potvrde koliko je migranata među NN telima.

Najsmrtonosnija potapanja brodova dogodila su se na putu od Severne Afrike do ostrva Lampeduza u Italiji. Morski putevi ka Malti, Lampeduzi i Siciliji su duži i opasniji nego prelazak Egejskog mora iz Turske do Grčke koja se često odvijaju u prenatrpanim čamcima nepodobnim za plovidbu. Oko 80 posto migranata, od njih milion koji su stigli u EU preko mora 2015, išlo je preko istočnog Mediterana od Turske do Grčke.

Iako Egejsko ostrvo Lezbos razdvaja samo 10 kilometara od Turske, stotine ljudi se udavilo zbog oronulih gumenih čamaca ili malih, trulih drvenih plovila.

“Svako, od NVO, preko vlade do volontera fokusirani su na one koji prežive putovanje, ali retko ko se zapita šta je sa onima koji su se udavili”, kaže Mohamed Naim, avganistanski volonter, bivši migrant koji živi na Lezbosu od kada je pedalinom stigao iz Turske.

Photo: EPA

Nakon brojnih brodoloma, centralno groblje na Lezbosu više nije imalo prostora za grobnice. Lokalne vlasti su izdvojile parcelu pored maslinjaka u udaljenom selu Kato Trios za sahranjivanje isključivo NN migranata.

Zvanična procedura registracije neidentifikovanih leševa migranata je slična u Turskoj, Grčkoj i Italiji. Telo se fotografiše, ispituje, stave se identifikacione oznake i uzme DNK uzorak. Ali ovaj proces se retko poštuje iz različitih razloga. Na primer, grčka ostrva uopšte nemaju mrtvozornika.

U Italiji ovaj proces vodi Nacionalna služba za nestala lica. Prema rečima šefa Vitorio Piskatelija, u ovom trenutku najmanje dve trećine svog rada ta služba je posvetila identifikaciji nestalih migranata. “Mi želimo da im vratimo malo dostojanstva sa imenom na grobu umesto samo šestocifrenog broja” kaže Piskateli.

Migranti koriste i društvene mreže na koje kače fotografije i snimke koje sami fotografišu ili su ih objavili mediji. U akcijama skupljanja leševa na obalama ili ličnih fotografija lica preminuulih, rodbina sa Istoka pokušava da prepozna svoje najbliže kako bi ušli u trag da li su živi i, ako nisu, gde bi mogla da budu njihova tela.

star
Oceni
5.00
Ostali članci iz rubrike Tema
image

Kad, kako i koliko će Britanija odlaziti iz Evropske unije

Raskid Brisela i Londona: Žalosno, ali vrlo jednostavno!

image

Dž. K. Rouling, autorka sage “Hari Poter”

Rasistički fanatici podržavaju Bregzit

image

Uprkos uveravanjima zvanične Moskve

Ruske kopnene trupe sve prisutnije u Siriji

Tagovi
Nema tagova za ovaj članak