Svet Vesti
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (4)

Severna Karolina

Nema pravde za žrtve sterilizacije u SAD

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
PHOTO:Stock

U američkoj državi Severna Karolina od 1929. do 1974. godine prisilno je sterilisano oko 7.600 ljudi koji su smatrani društveno nepoželjnima, a veliki broj njih bile su siromašne afro-amerikanke

Većina američkih država je imala programe sterilizacije, koji su primenjivani na ljude koji su smatrani maloumnim ili na drugi način nepoželjnim, a veliki broj njih bile su siromašne Afro-amerikanke. U nekim slučajevima žrtve su imale 10 godina, a mogle su da budu sterilisane i samo zato što se nisu slagale sa školskim drugovima ili zato što su bile promiskuitetne.

Zvaničnici su dobijali pristanak pacijenata ili njihovih staratelja, mada mnogi nisu shvatali šta u stvari potpisuju.

U mnogim državama ti programi su obustavljeni posle Drugog svetskog rata, kada su takve mere povezivane s pokušajima nemačkih nacista da stvore čistu rasu. Međuim, Severna Karolina je nastavila s programima i posle rata.

Prvi ozbiljniji pokušaj da se svakoj žrtvi plati odšteta od 50.000 dolara nije uspeo, jer, iako je predlog prošao Predstavnički dom, senatori iz Republikanske partije smatraju da za to nema dovoljno budžetskih sredstava.

Republikanci smatraju da to ništa ne bi promenilo, dok drugi strahuju da bi to moglo da navede neke druge grupe, kao što su potomci robova, da traže odštetu.

Grupa koja pomaže žrtvama tih programa potvrdila je da su 146 osoba još žive, mada se procenjuje da ih ima oko 1.800.

Ilejn Ridik (57), koja je sa 13 godina prislino sterilisana rekla je da razmatra preduzimanje zakonskih mera protiv države Severne Karoline. Ona je jedna od žrtava koja je otvoreno pričala o nepravdi koja joj je učinjena i  najviše se zalagala za prva žrtava prislinog sterilisanja.

Ridikova je sa 13 godina silovana i ostala trudna. Odmah nakon porođaja, sterilisana je jer je proglašena promiskuitetnom i mentalno zaostalom. Ona je tada živela sa svojom bakom, koju su naterali da potpiše dokument, ne objasnivši joj o čemu se radi, pod pretnjom da će joj oduzeti unuku.

 Ilejn je gajila svog sina, školovala se, a saznala je da ne može da ima više dece tek kada se udala.

star
Oceni
4.11
Tagovi
Nema tagova za ovaj članak