Stav
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (8)

Streljanje boraca za prava i slobodu crnogorskog naroda

Razbojnik i kasapin na Cetinju

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Photo: Stock

Ranija dinastija Srbije i sadašnja dinastija Crne Gore nisu se održavale nekolicinom pandura, već poglavito silom bajoneta onih osvajačkih sila koje su za novac kupovale srpske vladaoce. (Burno odobravanje.) Na Cetinju vlada vezir Sultana i „najverniji saveznik" ruskog cara, „dobar prijatelj" austrijskoga cara i „srodnik" italijanskog kralja - Crnogorci vide šta je on njima! - Ali duh borbe ne sme prestati živeti u nama

U nevinim srcima radnoga naroda i duši civilizovanog sveta još nije iščezao osećaj gnušanja i osude za ubistvo Ferera, a mi se sakupljamo već da osudimo još pet novih ubistava. Na ovaj zbor sakupilo nas je pet sudbina Fererovih (odobravanje). Radništvo i slobodni građani Beograda moraju osuditi jedan politički zločin kojim se jedan u krvi istruo režim na Cetinju misli da održi i dalje na nesreću siromašne Crne Gore. Crna Gora je danas tamnica u kojoj ne leže junaci i ljudi u muškoj snazi - jer što je imalo snage otišlo je u svet da radi i da se hlebom hrani - već iznemoćali starci i nejaka deca nad kojima jedan tiranin svoj divlji i krvoločni bes izleva. (Burno odobravanje.) Streljanje petorice opozicionara u Kolašinu je najordinarnije političko mučko ubistvo. (Glasno negodovanje.)

Photo: wikimedia.org
Kao što se danas, na osnovu nesumnjivih dokumenata, zna da je jezuitski sluga Maura pisao jednom svome prijatelju milionaru još 28. septembra da će Ferer biti streljan 13. oktobra, iako je sud za Ferera sastavljen tek 8. oktobra, isto se tako pozitivno zna da su prvo preterani okovi u Kolašinu pa se onda našli krivci koji će biti okovani. (Iz mase se čuje: Gadno!) Ali dokle jezuitski dželat u Španiji može imati za izgovor revoluciju a za saučesnika jednu srednjovekovnu, mračnu i moćnu i dobro organizovanu popovsku kliku, dotle pravoslavni dželat na Cetinju nema ni izgovora ni saučesnika sa kojima bi odgovornost podelio. On ne deli vlast ni sa kim, on sam nosi odgovornost za zločino delo. (Čuje se: Tako je!)

To delo sramoti slobodnu Srbiju čija vlada nije preduzela korake da ga spreči, sramoti sve što se srpskim zove, kompromituje na strani ideju nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja, podrivajući veru u sposobnost našeg naroda za samostalan život. (Čuje se: Tako je!) Ona potvrđuje još jednom staru istorijsku istinu da se narod koji vodi borbu za svoje oslobođenje mora pre svega osloboditi gospodarstva vladara koji njegovim najsvetijim idealima trguju. Ranija dinastija Srbije i sadašnja dinastija Crne Gore nisu se održavale nekolicinom pandura, već poglavito silom bajoneta onih osvajačkih sila koje su za novac kupovale srpske vladaoce. (Burno odobravanje.) Na Cetinju vlada vezir Sultana i „najverniji saveznik" ruskog cara, „dobar prijatelj" austrijskoga cara i „srodnik" italijanskog kralja - Crnogorci vide šta je on njima! - Ali duh borbe ne sme prestati živeti u nama. Sva naša sila treba da bude uperena na to da se mase naroda uzdignu na stepen sposobnosti da same sobom upravljaju, da svoje stvari i svoju sudbinu drže u svojim rukama.

A razbojniku i kasapinu na Cetinju obraćamo pažnju na reči Monteskija: „Teško kralju koji samo jednu glavu ima! On sjedinjuje u njoj svu svoju moć izgleda samo radi toga da bi svaki znao gde se ona cela i nepodeljena može naći."

*„Radničke novine", br. 139, 24. novembar 1909, povodom streljanja crnogorskih opozicionara u Kolašinu 18. novembra 1909. Priredio Damjan Pavlica

star
Oceni
3.91
Ostali članci iz rubrike Stav
image

Veliki derbi

Vitez protiv Viteza

image

S Dragecom u Frankfurt

Gastarbeiterska ruta 66

image

Moje prijateljice: Drugačije, odbačene, osuđene

Kamenovanje, pravednoj većini radovanje

image

Škljocam i zvocam

Ishod u zahodu

image

Tko u školskoj knjizi svoju povist piše…

Historija, mučiteljica hrvatskog života

Tagovi