Srbija Vesti
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (6)

Inicijativa ambasadora Konuzina uoči posete Medvedeva

Vratite Crvenu armiju!

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Jedinice Crvene armije ulaze u Beograd: 20. oktobar 1944.
Jedinice Crvene armije ulaze u Beograd: 20. oktobar 1944.
Photo: wikipedia

Gradske vlasti još uvek neće vraćati imena sovjetskih vojnika ili Crvene armije, što je ideja koju je predložio ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin pred 65. godišnjicu ulaska snaga Crvene armije u Beograd

Konuzin je takav zahtev istakao tokom skupa Srpski narod pamti heroje, održanog na inicijativu Foruma za zaštitu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i Karić fondacije 23. septembra u Ruskom domu.

Ruski ambasador je tom prilikom rekao da su posle Drugog svetskog rata mnoge ulice u Beograde nosile imena sovjetskih ratnih heroja i vojskovođa, a da su one u međuvremenu izbrisane. Međutim, prema njegovim rečima, ljudi u Srbiji ih nisu zaboravili i još ih koriste. Reč je o ulicama Generala Ždanova (sada Resavska) i Maršala Tolbuhina (sada Makenzijeve), koje su promenile ime još pre 12 godina.

“Većini beogradskih ulica vraćeni su stari nazivi. Ne mogu da tvrdim da li su imena svih ulica koje su imale veze sa Rusijom tada promenjene, a ne znam ni koji su bili razlozi. Inicijativu za promenu su mogli da pokrenu građani ili opštine, tako da oni mogu da traže i eventualno vraćanje starih naziva”, izjavio je Blic za Petar Đorđević, predsednik gradske Komisije za dodelu naziva ulica i trgova.

Izmenjeno oko 500 naziva
U Beogradu je u proteklih nekoliko godina promenjeno oko 500 naziva ulica, između ostalog i one koje se odnose na Drugi svetski rat. Tako su nestale ulice Bulevar AVNOJ-a, Palih boraca, Sedme srpske brigade, Batajničkih ilegalaca, Slavonskih odreda, Bulevar JNA, Ulica 27. marta, 29. novembra, 4.jula... Inače, u Beogradu ne postoji ulica 20. oktobra ili Oslobodioca Beograda. Uspomenu na ulazak jedinica Crvene armije u Beograd još nosi bioskop “20. oktobar” u Balkanskoj, osnovna škola “Oslobodioci Beograda” na Paliluli.

On je dodao da Komisija ne može predlagati preimenovanje ulica, već da je njen mandat da odlučuje o predlozima i inicijativama koje pristignu. Ukoliko njeni članovi pristanu na predlog da se nekoj ulici promeni ime, on se prosleđuje Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a ako i ono da pozitivno mišljenje, o predlogu konačno reč daju poslanici Skupštine Beograda. Čitava procedura o promeni naziva ulice traje nekoliko meseci.

Šefica poslaničke grupe Za evropsku Srbiju u Skupštini Srbije Nada Kolundžija kaže za isti list da inicijativa ambasadora Konuzina ima smisla jer „sve što je pitanje Drugog svetskog rata i borbe protiv fašizma, nije dopustivo menjati“.

“Kada je u pitanju menjanje naziva ulica u Beogradu i drugim gradovima, mislim da je napravljeno mnogo grešaka. Jer, ako je nešto istorija, onda različite političke opcije nemaju prava da menjaju ili vrednuju prema ideološkom stavu. A činjenica je da su pripadnici Crvene armije učestvovali u oslobađanju Beograda”, kaže Kolundžija, čije stranačke kolege nisu slično razmišljale kada su glasale da Novi Beograd ostane bez Bulevara AVNOJ-a, koji je preimenovan u Bulevar dr Zorana Đinđića.

Suprotnog mišljenja je Željko Ivanji iz G17 plus, koji navodi da ambasadori drugih zemalja nemaju pravo da se mešaju u određivanje naziva ulicama. “Lično smatram da nazivi ulica treba da budu oni pre Drugog svetskog rata, a koji se mogu povezati sa istorijom Beograda. Posle Drugog svetskog rata nazivi ulica su bili ideološki obojeni “, kaže on.

Naprednjaci se slažu sa Kolundžijom. Član predsedništva SNS-a Nebojša Stefanović kaže da je razumljiv razlog Konuzina da se vrate raniji nazivi “jer ako i dalje postoji ulica koja nosi ime Gandija, zašto ne bi bilo i onih koje nose imena ljudi koji su dali veliki doprinos za oslobađanje našeg grada”. Dodaje da bi trebalo da se do 20. oktobra pronađe način da se vrate stara imena gde je god to moguće.

“A ako nije izvodljivo do tada, da se napravi dogovor s ruskom stranom kada će to biti moguće”, kaže Stefanović. On dodaje da ubuduće treba izbegavati da se ulicama daju imena koja su vezana za neku ideologiju.

Ponovo se oglasio i ambasador Aleksandar Konuzin, koji kaže da Srbi nisu zaboravili ko ih je oslobodio.

“U ambasadu stiže veliki broj molbi i pisama od organizacija, pojedinaca, uključujući i veterane Drugog svetskog rata, u kojima se zalažu za vraćanje imena ruskih heroja beogradskim ulicama. Imao sam razgovore o tome sa srpskim vlastima, uključujući i upravu grada Beograda. Uverili su me da se taj problem razmatra. Verujem da će ulice Beograda ponovo dobiti imena svojih oslobodilaca”, kaže Konuzin.

Na sajtu istog lista čitaoci su ostavljali različita mišljenja. Jedni su se složili sa Konuzinom a drugi izrazili neslaganje.

“Pa po čemu je Džordž Vašington zaslužniji od recimo Tolbuhina da nosi naziv ulice u Beogradu. Ili pak Kenedi. Nisam rusofil ali smatram zahtev ruskog ambasadora ispravnim”, napisao je jedan posetilac.

“Da je u Srbiji poginuo jedan Rus za oslobođenje, zaslužio bi da jedna ulica nosi njegovo ime. Verovatno nije teško pobrojati ruske žrtve u borbi protiv fašizma. Bilo je neukusno i primitivno u najezdi demokratskih promena paušalno menjati imena ulica. Ruska armija nije niti može predstavljati oličenje neke ideologije. Možda u Rusiji ali u Srbiji, oni su ginuli za slobodu ovoga naroda. A nikada nas nisu 'prijateljski' i 'demokratski' bombardovali."

Nije nedostajalo ni homofobičnih komentara. “Kakva nam je vlast pre će neku ulicu nazvati Bulevar gej i lezbo populacije nego vratiti ulicu ljudima koji su ginuli za oslobođenje od fašizma.”

“Može Bulevar pljačkanja i silovanja od strane Crvene armije. Ili posleratnog terora Crvene armije. Ide mnooogo epiteta uz tu Staljinovu Crvenu Armiju. Ako već imate Rusiju na umu, imate toliko njihovih pisaca i kompozitora...kakva Crvena Armija, dođavola”, glasio je jedan drugi komentar.

“Drugarice i drugovi komunisti, pročitajte članak pre nego sto počnete da ga komentarišete... A kada to uradite, videćete da su nazivi tih ulica promenjeni još '97. god. kada je na vlasti bio vaš voljeni Milosević, a to mu je inače bio jedan od normalnijih poteza, s obzirom na to da te ulice imaju svoje nazive i naravno da ih ne treba menjati u čast bande crvene... Svi vi zaljubljenici u Rusiju mozete slobodno da se preselite tamo, pa uživajte u nazivima ulica, trgova, pozorišta, crkava itd...”, poručio je još jedan.

star
Oceni
4.29
Tagovi
Ostali članci iz rubrike Vesti
image

Predizborni skeč Demokratske stranke

Tadić sam protiv sebe

image

Momir Bulatović na vrelom asfaltu

Paklena vožnja Miloševićevog satrapa

image

Senzacionalno

Draža stvarno streljan

image

Više tužilaštvo u Beogradu

Optužnica protiv Katarine Rebrače

image

Čedomir Jovanović

Besmislena rezolucija Srbije