Pitanje Ljubljanske banke koči Hrvatsku?

Photo: EPA/PETER KNEFFEL

Postoji realna mogućnost da Slovenija ne ratificira sporazum o pristupanju Hrvatske EU, ako Zagreb ne pristane pitanje duga Ljubljanske banke rješavati u sklopu pregovora o sukcesiji bivše SFRJ, izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec * Vesna Pusić: Razdvojiti pitanje ratifikacije od pitanja Ljubljanske banke

Slovenski šef diplomacija Karl Erjavec najavio je prošlog vikenda da bi Slovenija mogla blokirati ratifikaciju pristupnog ugovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ukoliko se ne nađe rješenje za spor hrvatske države sa Ljubljanskom bankom.

"Ostaje realna mogućnost da Slovenija ne ratificira ugovor ako Hrvatska pitanje Ljubljanske banke ne bude htjela rješavati u okviru nasljedstva bivše države", kazao je Erjavec i pojasnio da će se o ratifikaciji u slovenskom parlamentu odlučivati dvotrećinskom većinom pa stoga ne vjeruje da bi je zastupnici podržali ako se ne riješi pitanje Ljubljanske banke.

Ključni problem su devizni polozi hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci koje su oni prenijeli na domaće banke. Riječ je o 545 milijuna njemačkih maraka, bez kamata. Zagrebačka i Privredna banka nastoje do tog novca doći sudskim postupcima, a alarm je u Ljubljani zazvonio kad je hrvatska Vlada podržala banke.

Nakon što je 2001. godine izmjeđu dvije zemlje potpisan sporazum o sukcesiji, Slovenija inzistira da je pitanje deviznih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije nakon raspada nekadašnje SFRJ povezano s preuzimanjem jamstava za tu štednju, te da jamstva treba preuzeti po teritorijalnom načelu gdje su banke djelovale, neovisno o tome gdje je bilo sjedište matične banke.

Za Ljubljanu je stoga, kako kaže slovenski ministar, "neprihvatljivo" da Hrvatska na jednoj strani izražava spremnost za rješavanje spora u okviru sukcesije, a da se na drugoj strani vode sporovi protiv Ljubljanske banke. Iako hrvatska strana tvrdi da na te sporove nema utjecaja, u Ljubljani dobro znaju kako se ti sporovi vode uz ovlaštenje hrvatskih ministara financija.

Ministar Erjavec je izjavio kako čak postoji televizijska izjava tadašnje hrvatske premijerke Jadranke Kosor koja na obalama Bohinjskog jezera najavljuje da će se problem rješavati u okviru sukcesije.

S druge strane, u Zagrebu, točnije u Kabinetu ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, smatraju da slučaj Ljubljanske banke treba odvojiti od ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Prema riječima Pusićeve, Zagreb i Ljubljana trebaju sami rješiti taj dugogodišnji problem.

"Treba o tome razgovarati, treba naći rješenje, ali hrvatsko-slovensko europsko partnerstvo je jedan sasvim drugi projekt, glavna dodana vrijednost u europskoj politici i Hrvatske i Slovenije", kaže Pusićeva koja će se u ponedjeljak u Bruxellesu sastati s Erjavcem.

"Oni su prihvatili tu inicijativu da hrvatska i slovenska strana imenuju financijskog stručnjaka koji će predložiti rješenje", dodala je Vesna Pusić.

Po njezinim riječima, ovo je najbolji trenutak za početak postupka ratifikacije u slovenskom parlamentu kako bi Slovenija poslala pozitivnu poruku hrvatskoj javnosti. "Ja bih očekivala da taj proces krene, a pitanje Ljubljanske banke bez daljnjeg ćemo rješavati", rekla je Pusić, ističući da bi Hrvatska i Slovenija taj problem trebale rješiti "u svom kvartu".

Šefica hrvatske diplomacije je ocijenila da ratifikacija pristupnog ugovora u nacionalnim parlamentima zemalja članica EU-a teče dobro i da se nigdje ne očekuju političke prepreke.

"Nigdje se niti ne nazire politički problem u smislu da se ne bi mogla dobiti parlamentarna većina. Jedino je u slučaju Slovenije to spomenuto kao neka bojazan", rekla je Pusić, ali i upozorila da u vrijeme krize vlada određena skepsa prema primanju novih članica.