Partizani su napravili demokratsku Hrvatsku

Photo: Goran Mehkek/Cropix/index.hr

U Hrvatskoj se u petak obilježava Dan antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, čime je započela organizirana borba protiv fašističkih i nacističkih okupatora u Hrvatskoj te na prostoru tadašnje Jugoslavije

Proslavi u šumi Brezovica u petak je nazočio cijeli državni vrh: predsjednik Ivo Josipović , potpredsjednik Sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović , te više stotina antifašista i predstavnika politčkih stranaka, županija, gradova i općina, javlja Jutarnji list.

Predsjednik Josipović rekao je kako je 22. lipnja 1941. godine jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti.

"Toga dana Hrvatska je rekla ne svjetskom zlu, fašizmu i nacizmu, pokretu koji je nažalost imao saveznike i ovdje na našim prostorima, među ustašama i četnicima. Zahvaljujući našim antifašistima, našim partizanima Hrvatska je završila na strani dobra, na strani pobedničke antifašističke koalicije. Neki put smo bili nepravedni prema generaciji partizana, nismo im dali važnost i značenje kojeg imaju u našoj povijesti. Zahvaljujući patizanima mi smo danas demokratska zemlja, koja je na žalost morala proći još jednu priču o otporu zlu. Ono što su 1941. bili ovi ljudi koje danas slavimo, to su 1991. godine bili hrvatski branitelji", rekao je Josipović.

Josipović je zaključio kako Hrvatska na ulasku u Europu mora mnogo jasnije reći da je antifašizam njena baština i dio hrvatskog identiteta.

Premijer Zoran Milanović je u svom obraćanju rekao kako Hrvatska jedina u Europi slavi Dan pobjede, 9. svibnja i Dan antifašizma, 22. lipnja, zato što je Hrvatska drukčija.

"Ni jedna druga država na svom području nije imali organiziran obiljan vojni pokret bez državne vlasti, kao suprotnu stranu fašističkim i nacističkim silama. Drukčija je i po bratskom savezu iz nužde, nevolje očaja, bratstvu između Hrvatska i Srba. Zajednički motivi tome bratstvu bili su otpor zlu, otpor onome što je negiralo pravo na postojanje, pravo na život. Hrvatska je drukčija i po tome što je hrvatski narod u omjeru, u postotku, više nego bilo koji narod sudjelovao u tome otporu nacizmu i fašizmu", kazao je hrvatski premijer.

Milanović je istakao da "antifašizam nije samo ideologija, nego otpor koji brani temeljne vrijednosti kao što su sloboda i pravo da budemo drukčiji".

"Režim koji je bio ovdje od 1941. do 1945. godine je gubitnički režim, oni su se opredijelili za zlo, oni su i prije napada Njemačke na SSSR već masovno ubjali Srbe i Židove. I po tome je Hrvatska bila posebna, toga nije bilo ni u jednoj državi", rekao je Milanović.

Nastavio je kako je bilo grešaka, bilo je i zločina u toj antifašističkoj borbi.

"Međutim, to je bilo vrijeme drugih, nižih kriterija istandarda od onih koji vrijede danas. Povijest zato treba gledati u kontekstu, moramo biti svjesni toga da smo ni bolji ni lošiji od ostalih i da su naši vodeći lideri 1945. i 1990. ono realno najbolje što je Hrvatska imala, što je narod odabirao na izborima", kazao je Milanović, koji je zaključio kako je današnji dan simbol otpora nečem lošem, a njegova velika vrijednost je što je to bila stvar osobnog izbora ljudi.

Potpredsjednik Sabora Josip Leko, koji je je govorio umjesto iznenada operiranog predsjednika Sabora Borisa Šprema, istaknuo je kako su na današnji dan prije 71 godinu hrvatski antifašisti donijeli odluku zahvaljujući kojoj Hrvatska danas čista obraza stoji pred svijetom.

"Ta odluka hrvatskih antifašista bila je presudna i u stvaranju današnje demokratske, neovisne i samostalne Hrvatske. Stoga, biti danas ovdje znači biti za slobodu, znači voljeti svoju domovinu. Ti naši sisački partizani bili su prvi na tlu Hrvatske, prvi na europskom kontinetnu koji su pružili otpor fašizmu. Bilo ih je malo, ali su bili ona snaga koja pokrenula lavinu otpora nacizmu i fašizmu. Pokazali su da postoji i ona druga slobodarska i većinska Hrvatska koja odbija mržnju, koja odbija nasilje nad drugima, u kojoj ima mjesta za sve ljude koji je vole i žele živjeti u njoj. Tko negira i odbija priznati zasluge hrvatskog partizanskog pokreta, taj ne priznaje Hrvatsku, taj ne priznaje da su Istra, Međimurje, Pula, Zadar u Hrvatskoj", rekao je Leko.

"Ne smijemo biti suzdržani. Pogotovo kada su u pitanju povijesni falsifikati o Narodnooslobodilačkoj borbi. Zato i jesu nastale pojave izvikivanja nacističkih parola i izjave mržnje protiv crnaca, Roma i Židova i to ne samo na nogometnim utakmicama", rekao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca Ratko Maričić.

Skup u Brezovici pozdravila je i sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, ruski veleposlanik Robert Markaryan.

Podsjećamo, 22. lipnja 1941. godine, nacistička Njemačka prekršila je pakt o nenapadanju i napala Sovjetski Savez. Istoga dana, u šumi Brezovica pokraj Siska, osnovan je Prvi sisački partizanski odred, koji je brojao 77 članova, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković. Bio je to prvi antifašistički odred u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu, a označio je početak organizirane borbe protiv fašističkih i nacističkih okupatora u Hrvatskoj te na prostoru tadašnje Jugoslavije.