Pada Zakon o golfu?

Već više od godinu dana upozorava se na štetnost Zakona o golfu: Zelena akcija

Photo: Zelena akcija

Premijerka Jadranka Kosor najavila je u ponedjeljak navečer da će vlada vrlo brzo predložiti izmjene Zakona o golfu. "Spremna sam osluškivati nove ideje. Primjerice, na tragu toga idemo izmijeniti Zakon o golfu", rekla je Kosor u HTV-ovoj emisiji Dnevnik plus

Povodom kontroverznog Zakona o golfu javio se i Hrvatski helsinški odbor koji je u direktnom pismu premijerki zatražio da se Zakon preispita jer smatra da se iza tog zakona krije organizirani pokušaj pljačke i kriminala, u vrijednosti od gotovo 40 milijarda eura.

„U svijetu su standardne veličine igrališta za golf oko 60 hektara, dok naš Zakon propisuje najmanje 85 hektara. Naš Zakon dopušta izvlaštenje do 20% ukupne zemljišne površine u privatnom vlasništvu, a 30% u vlasništvu Države ili koncesija lokalne samouprave. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji u RH dopušteno je do 10% izgrađenosti (hoteli, apartmani), dok se ovim zakonom dopušta 25% izgrađenosti. Po svjetskim standardima, pri gradnji igrališta za golf smatra se dovoljnim izgraditi prateću infrastrukturu namijenjenu samom igralištu (parkiralište, servisne zgrade, klupska kuća, restoran) na površini od dva hektara. Ne treba dakle previše znanja i pameti da se shvati komu i čemu služi ovakav Zakon. Pitanje zašto se pri donošenju odluke o ovako golemom pothvatu ne razmatra mogućnost koncesijskog odnosa nameće se samo po sebi”, navodi se u priopćenju HHo te dodaje da zakon ima samo tri strane što je u najmanju ruku neozbiljno. Navode se i neki do primjera prenamjene zemljišta koje je omogućio upravo Zakon o golfu.

„Najnovija zbivanja oko pokušaja legalizacije protuzakonito izgrađenih prekomjernih 5000 kvadrata stambenog prostora u vilama uz terene Golf&Country Cluba Zagreb na lokaciji Blato, preko puta Arene, a tik uz nedovršenu Sveučilišnu bolnicu, pokazuju pravu pozadinu projekta „golf“. Na toj se lokaciji nezakonito vadio šljunak, što je bilo i kažnjeno, no nikakva kazna ne može nadoknaditi nastalu ekološku štetu. Ovaj primjer zorno pokazuje da je pitanjima u vezi sa Zakonom o ogralištima za golf trebalo posvetiti pažnju čitave hrvatske javnosti.

Prave razmjere šteta što ih donosi ovaj novi Zakon možemo dočarati na primjeru “Brkač”, na projektu po kojemu bi se gradio golf-kompleks u dolini rijeke Mirne, podno Motovuna, koji bi posvema uništio slikovitost toga kraja. Investitor „Brkača“ je tvrtka Jupiter Adria koju zastupa odvjetnički ured Veljković - Modrušan - Jelenković. Isti je ured potaknuo i, navodno, izradio ovaj novi Zakon o igralištima za golf, a među ostalima, njegov je inicijator bila i tvrtka Skiper koja je s 3,000.000 kuna financirala izborne kampanje HDZ-a na proteklim izborima. Izrađivač studije o utjecaju na okoliš je IGH, čija je suvlasnica ministrica gđa Matulović Dropulić.

O kakvim se razmjerima građevinskih zahvata skrivenih iza golfa radi vidi se iz toga što se projektom “Brkač” predviđa gradnja 60 smještajnih objekata s 500 postelja. Tu je i jedan hotel, 59 vila s bazenima, 7 apartmanskih zgrada, 19 jezera, dva akumulacijska jezera, brojni prateći objekti i parkiralište za 600 automobila. Samo u Istri predviđena je gradnja 13 takvih golferskih apartmanskih naselja. Na svakom terenu od najmanje 85 hektara dopuštena je gradnja “pratećih sadržaja” (hotela, apartmana, ugostiteljskih objekata), na površini od 212.000 m2. Prema najgrubljim procjenama, vrijednost je tih objekata do 500 milijuna eura. Pomnožimo li to s 80 predviđenih lokacija širom Hrvatske, dolazimo do vrijednosti između 35 i 40 milijarda eura svih "golferskih“ objekata. Što ako tereni za golf budu veličine više od 85 hektara, npr. 100 ili više hektara? U tom će slučaju i 25% zemljišta pretvorenih u građevinsko, za apartmanizaciju biti višestruko povećani, ali i profiti koji se skrivaju iza Zakona o igralištima za golf.

Ovakav zakon samo je nastavak pljačke koja je u prvoj fazi tranzicije izvršena takozvanom privatizacijom. Eto zašto je ministrica Matulović Dropulić smijenila doktora Velimira Šimičića sa čela Povjerenstva za golf, koji se usprotivio ovomu apartmanskom golfnaselju”, navodi HHO.

I druge nevladine udruge već više od godinu dana protestvuju zbog Zakona o golfu širom Hrvatske.

Zakonom o igralištima za golf Sabor RH usvojio je na sjednici od 15. prosinca 2008. a stupio je na snagu 2. siječnja 2010. godine. Zakon je usvojen na sjednici Hrvatskog sabora 15. prosinca 2008. Budući se radi o zakonu koji zadire u temeljna ljudska prava (članak 48. i 49. Ustava RH), ovaj Zakon može se donijeti samo kao organski, što znači da za njega mora glasati natpolovična većina zastupnika. Kako Sabor ima 153 zastupnika, za njega je trebalo glasati njih 77. Glasalo ih je samo 72, tri su bila protiv, a dva suzdržana.

Tim je Zakonom Vlada obvezana u roku od mjesec dana donijeti provedbenu uredbu o primjeni Zakona o igralištima za golf (članak 13), što do danas nije učinjeno. O tome članak 13. usvojenog Zakona kaže: (1) Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu kojom se uređuju minimalni standardi, sadržaji i uvjeti za golfsko igralište u skladu sa smjernicama iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, te mjere, kriteriji, nositelji i druga važna pitanja koja se odnose na realizaciju projekata izgradnje i gospodarskog korištenja igrališta za golf na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, te pravnih osoba koje su u njezinom vlasništvu ili su od nje osnovane.