Baštinjenje konflikta na državnoj razini

"Svima je jasno da je i ovo što je napravljeno zapravo iznuđena kombinacija, kao i da među strankama koje formiraju novu vlast nema ni minimuma istinskog usuglašavanja niti volje za tim. Radi se potpuno različitim ideološko-političkim konceptima", kaže novinar Ivan Lovrenović komentarišući dogovor o formiranju državne vlasti u BiH * Tanja Topić, analitičarka: "Vjerovatno je postojao i strah od finansijskog i ekonomskog sunovrata ka kojem se kretala Bosna i Hercegovina, to jest nagovještaj Uprave za indirektno oporezivanje da neće raspoređivati novac prikupljen od indirektnih poreza ni na nivo države niti na nivo entiteta"

“Šestorka” koju čine predstavnici najvećih stranaka iz oba entiteta BiH u sredu je nakon 15 meseci izašla pred novinare sa vešću da je dogovoren sastav Veća ministara. Pored sporazuma oko državne vlasti, političke glavešine uskladile su stavove ukoji se tiču zakona o popisu stanovništva, zakona o državnoj pomoći, te budžeta za 2012. godinu. Posle brojnih sastanaka širom zemlje koji su se po pravilu završavali frazama poput “nepremostive prepreke”, ovoga puta su razgovor vodili u, kako je opisao jedan od njih, “atmosferi kompromisa”. Dogovoreno je da mesto predsedavajućeg dobije osoba iz iz hrvatskog naroda, a nedugo potom javnost je saznala da najveće izglede za mandatara ima Vjekoslav Bevanda. Građani BiH će na imenovanje predsedavajućeg Veća najverovatnije morati da sačekaju još nekoliko dana, pošto je član Predsedništva Bakir Izetbegović izjavio da će se o tome više znati nakon novogodišnjih praznika.

Međunarodna zajednica pozdravila je konsenzus koji su postigli politički predstavnici tri naroda. Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko pozvao je bh. političare da nastave “pozitivni trend” dodavši da će se “novo Vijeće ministara u narednim mjesecima suočiti s mnogo značajnih izazova”.

Iako je Milorad Dodik nakon sastanka izjavio da mu je posebno drago što se u razgovore nisu uplitali “stranci”, politička analitičarka i sagovornica e-Novina Tanja Topić ističe da je jasno da je međunarodna zajednica uticala na sagovornike.

“Ovaj sporazum se nije desio bez pritiska međunarodne zajednice, na šta ukazuje dogovor oko evropskih zakona. To je nešto što pruža nadu da će biti prevaziđene blokade na evropskom putu na kojem BiH već godinama stagnira”, ističe Topićeva.

Sa ovom ocenom slaže se novinar i esejista Ivan Lovrenović, ali dodaje da je, za razliku od formiranja federalne vlasti, u ovom trenutku teško jasno odrediti koliki je bio upliv međunarodnih krugova.

“Međunarodna zajednica je napravila drugačiju vrstu pritiska kada je u proljeće bila formirana Vlada FBiH. Tada je američka administracija koristjeći OHR kao svoje sredstvo, vršila izravan pritisak, i to do te mjere da se išlo čak i na otvoreno kršenje Ustava Federacije BiH. To jeste bila neka vrsta soft udara na ustavni poredak koji je izvršio Lagumdžija sa svojom koalicijom. Kada su iz političari iz međunarodnih krugova uvidjeli da je to flagrantno kršenje Ustava, povukli su se, te mi sada ne možemo pouzdano tvrditi koliki je bio utjecaj međunarodne zajednice. Ali da je postojao to je sigurno, što se moglo vidjeti iz reakcija američke administracije i evropskih centara. Sada je taj pritisak išao u drugačijem smjeru. Više nije davao vjetar u leđa Lagumdžijinom sumnjivom načinu formiranja vlasti, ¸već su se međunarodni krugovi priklonili varijanti “2+2+2”, kaže Lovrenović za e-Novine.

Drugi vid pritiska bio je, prema mišljenju Tanje Topić, ekonomske prirode.

“Vjerovatno je postojao i strah od finansijskog i ekonomskog sunovrata ka kojem se kretala Bosna i Hercegovina, to jest nagovještaj Uprave za indirektno oporezivanje da neće raspoređivati novac prikupljen od indirektnih poreza ni na nivo države niti na nivo entiteta. To je na neki način doprinijelo da se usaglase lideri političkih partija”, smatra Tanja Topić.

Miodrag Živanovič, profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci, je sa druge strane mišljenja da nije bilo nikakvih pritisaka iz inostranstva, “zato što Bosna i Hercegovina više nikoga istinski ne zanima”. On ne vidi najavu formiranja Veća ministara kao veliki pomak i za to okrivljuje tročlano Predsedništvo BiH.

“Potpuno je besmisleno da šefovi političkih partija odlučuju o nečemu za šta je direktno odgovorno Predsjedništvo BiH koje godinu i po dana sedi skrštenih ruku. Na ovaj način je još jednom dat legitimitet šefovima političkih partija da oni vode institucije države, što je van pameti. Predsjedništvo je time zauzelo konfornu poziciju u kojoj nije predviđeno niti jednim oblikom legislative da članovi ove institucije odgovaraju bilo kome. To će, vjerujem, raditi i ubuduće”, konstatuje Živanović.

Iako bi formiranjem državne vlasti bio rešen veliki problem u Bosni i Hercegovini, ostalo je još mnogo drugih otvorenih pitanja. Ivan Lovrenović ne veruje da će ovim dogovorom politički život ući u mirniji tok.

“Svima je jasno da je i ovo što je napravljeno zapravo iznuđena kombinacija, kao i da među strankama koje formiraju novu vlast nema ni minimuma istinskoga usuglašavanja niti volje za tim. Radi se potpuno različitim ideološko-političkim konceptima. Najrealnije je očekivati da ta Vlada ne bude Vlada napretka, nego Vlada daljih konflikata za koje je u ovom trenutku nemoguće reći kuda vode i dokle mogu da idu”, ističe on.

Jedan od prvih zadataka nove Vlade BiH biće donošenje budžeta za 2012. godinu. Ekonomistkinja Svetlana Cenić smatra da građani BiH od vlasti mogu očekivati još jedan ekonomski udar.

“Tokom ovih 15 mjeseci pokradeno je još koješta, u tom mraku je lapio šta je ko stigao, a sad je došlo vreme da se rasporede, da se daju plate kamarili koja nije ništa radila i da se ide u dalje zaduživanje, moguće je i u veći porez na dodatu vrednost. Pošto ni banke više nemaju novca da finansiraju tolike potrebe, vlast će otići kod inostranih kreditora. Nije isključeno još jedno zaduživanje kod MMF-a, što će neko vraćati u budućnosti. Da bi se to vratilo, MMF uvijek ima istu recepturu: povećajte porez na dodatnu vrednost ili prodajte nešto. Očekujem da će se prvo ići na diferencirane stope, ali tako što će prvo povećati porez na dodatu vrijednost, a onda će odlučiti koje će to biti niže stope. U tom čekanju nižih stopa vlast će kupiti svoje vreme”, prognozira Svetlana Cenić.

Za Ivana Lovrnovića od budžeta je mnogo važnije pitanje ustavnih reformi čije će otvaranje, prema njegovom mišljenju, samo produbiti jaz među političkim liderima.

“Novo Vijeće ministara ima kao svoj posao ustavnu reformu. To je pitanje koje predstavlja kako unutarnju konsolidaciju BiH, tako i prvi uvjet za otvaranje puta prema Evropi. S druge strane, to je materija koja će, čim bude otvorena, predstavljati eksploziju antagonizama koji čine novu vlast. Nemoguće je predvideti na koji način će ta pitanja biti otvorena, pošto su stanovištva prema ustavnim reformama potpuno suprotstavljena. To će biti najveći izazov i test za ovu novu vlast”, smatra Ivan Lovrenović.