Šešeljevci i Arkanovci u okolini Sarajeva

Photo: Stock

Neđeljko Prstojević, svjedok Haškog tužilaštva, je u nastavku svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću rekao kako je na osnovu instrukcija vrha Srpske demokratske stranke (SDS) početkom januara 1992. godine osnovan Krizni štab i skupština Srpske opštine Ilidža

"Formiranjem Kriznog štaba i osnivanjem skupštine mi smo stavili tačku na uputstvo po kojem nismo ništa radili do početka rata, 3. aprila 1992. godine", rekao je svjedok, koji je sa svjedočenjem počeo 3. marta.

Prstojević je kazao da je izabran za komandanta Štaba, te da je nakon 10. aprila 1992. godine održan sastanak kojem su prisustvovali funkcioneri lokalne vlasti i rukovodstvo Republike Srpske (RS), među kojima je bio i Radovan Karadžić, a na kojem se govorilo o bezbjednosno-političkoj situaciji na području ove općine.

"Tada se raspravljalo gdje će biti sjedište Vlade RS i nije ništa dogovoreno. (...) Mi smo govorili o bezbjedosnoj situaciji i željeli smo da Vlada bude u Srpskoj opštini Ilidža, dok su neki rekli kako je bezbjedosna situacija loša. Ništa nije dogovoreno", rekao je svjedok, dodavši da su poslije obaviješteni da će sjedište Vlade biti na Palama.

Tužilac je tokom ispitivanje svjedoka podsjetio i na sastanak koji su rukovodioci SDS-a sa područja Sarajeva održali krajem marta 1992. godine na kojem je, kako je rekao, bilo "prijetećih riječi".

"Čuo sam za taj sastanak od dvojice naših ljudi koji su bili prisutni. Korištene su prijeteće riječi u slučaju ako neko povuče prema nama agresivan potez. Prenosim riječi koje sam čuo: 'Ako se ne dogovorimo oko podjele BiH i ako nas napadnu, ... ćemo im mater'", ispričao je Prstojević.

Tužilac je Prstojevića podsjetio i na sjednicu koja je održana u julu 1992. godine, te pročitao njegove riječi sa tog sastanka: "Kada su Srbi u Sarajevu digli ustanak i uzeli određeni dio teritorije, nije bilo Vlade i nismo znali da je Karadžić živ, a kada smo saznali da jeste, protjerali smo muslimane gdje su bili u većini", na što je svjedok burno reagovao ističući da nije koristitio riječ "protjerali" već vojnički termin "potisli".

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) i Srpske demokratske stranke (SDS), između ostalog se tereti za progone nesrpskog stanovništva i druge zločine na području 20 općina u BiH, među kojima su Ilidža i Hadžići.

Svjedok je rekao kako su po osnivanju Vojske Republike Srpske (VRS) u njen sastav ušle jedinicie Teritorijalne Odbane, a da je početkom aprila 1992. došlo do podjele policije, nakon čega je srpska policija bila potčinjena Vladi RS. Prstojević je također rekao da su paravojne jedinice bile prisutne na području Srpske opštine Ilidža.

"U Kriznom štabu sam primio jednu manju Arkanovu grupu i oni su 14. maja učestvovali u žestokim borbama koje su se vodile, da bi uskoro napustile teritoriju. (...) Vojislav Šešelj je dva puta posjetio Srpsku opštinu Ilidža. Obišao je jedinicu i od njega smo imali samo moralnu korist", kazao je svjedok.

Šešelju se trenutno sudi pred Tribunalom u Haagu između ostalog i za zločine u BiH, dok je Željko Ražnatović Arkan, vođa paravojne formacije "Srpska dobrovoljačka garda" ili "Arkanovi tigrovi", umro 2000. godine, prije nego što mu je počelo suđenje za zločine u BiH.

Tužilac je pokušao diskreditovati svjedoka pitajući ga da li je on duže vrijeme jedan od glasnijih obožavaoca Karadžića, te da li je na predizbornom skupu 1996. godine u sarajevskom naselju Dobrinja govorio riječi kojima ga je hvalio, na što je svjedok odgovorio da na tome skupu ništa o Karadžiću nije govorio.

"Čovjek sam od zakona i uvijek sam podržavao srpska rukovodstva gdje je ispravno, a tamo gdje nije, suprotstavio sam se. Mene je Karadžić često kritikovao", kazao je svjedok.

Nastavak ispitivanja ovog svjedoka zakazan je za naredno ročište, 9. marta.