Taoci ili ratni zarobljenici

Photo: Stock

Odgovarajući na unakrsna pitanja Radovana Karadžića, britanski general Rupert Smith rekao je da je tokom 1995. godine znao da postoji „napetost“ između vojske i političkog rukovodstva bosanskih Srba

Smith, bivši komandant snaga UNPROFOR-a u BiH koji je nakon pet dana svjedočenja okončao davanje iskaza na suđenju Radovanu Karadžiću, kazao je na ovom ročištu kako je u ljeto 1995. godine nastojao „otkriti ko govori u ime bosanskih Srba“.

„Ja se sjećam da sam uvijek želio da shvatim ko govori u njihovo ime jer je postojao određeni sukob između generala Mladića i Karadžića. Ja sam pokušavao to da shvatim i proniknem u to ko govori u ime naroda i u kojim okolnostima“, rekao je Smith.

Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga, pred Haškim tribunalom sudi se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u periodu između 1992. i 1995. godine.  

Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) koji se nalazi u bjekstvu, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) se tereti za niz zločina počinjenih između 1992. i 1995. godine na području BiH.

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je 1995. godine, kada se je bio optužen skupa s Karadžićem.

Karadžić je tokom ispitivanja Smitha rekao da su snage Ujedinjenih nacija (UN) tokom 1995. godine nastojale „okrenuti VRS protiv političkog rukovodstva na Palama“, te da su se pripadnici UN-a u maju 1995. godine „pokazali kao neprijatelji bosanskih Srba pokretanjem kampanje granatiranja“.

Smith je rekao da nikada nije bio upoznat sa „zavjerama s ciljem stvaranja razdora između vojske i politike bosanskih Srba“, te da je granatiranje snaga VRS-a u maju 1995. godine bilo urađeno zbog „zaštite demilitarizovanih enklava u BiH“.  

„Snage bosanskih Srba su iznosile naoružanje sa sabirnih tačaka i koristile ga da granatiraju civilno stanovništvo, čime se nisu poštivale odluke o zaštićenim zonama, i mi smo pribjegli granatiranju da bismo osigurali ponovno poštivanje tih odluka“, pojasnio je Smith.

U optužnici protiv Karadžića stoji da su snage NATO-a u maju 1995. godine izvršile vazdušne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba kao odgovor na „granatiranje Sarajeva i drugih područja BiH“, nakon čega su pripadnici VRS-a zarobili više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a koje su držale kao taoce.

Karadžić je rekao da zarobljeni pripadnici UN-a nisu bili taoci, već „ratni zarobljenici“.

„Određen broj ljudi uzet je za taoce, a ne za ratne zarobljenike. Ne smatram ratnim zarobljenikom nekoga ko je zavezan na neku kapiju ili sličnu lokaciju i kojem se prijeti da će mu se prerezati grkljan ukoliko ne prestane granatiranje“, odgovorio je Smith.  

Na ovom ročištu nastavljeno je i unakrsno ispitivanje Tihomira Glavaša, bivšeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Hadžićima i člana Kriznog štaba u toj općini, koji je rekao da su snage „bošnjačkih vlasti“ u maju 1992. godine izvršile napad na Hadžiće.

„Oni su prije toga uhapsili sve Srbe sposobne za nošenje oružja, zatvorili ih i oduzeli im naoružanje, što smatram vojnom strategijom, čime su obezbijedili svoju pozadinu“, rekao je Glavaš, koji je sa svjedočenjem počeo 14. februara ove godine.

Unakrsno ispitivanje svjedoka Glavaša će se nastaviti u srijedu, 16. februara ove godine.