Region BiH
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (27)

Haški dnevnik

Karadžićevo skretanje

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Photo: EPA/Jerry Lampen

Zaštićeni svjedok Tužilaštva u Haagu na suđenju Radovanu Karadžiću ispričao je kako je u julu 1995. godine u Orahovcu (općina Bratunac) preživio strijeljanje Bošnjaka iz Srebrenice. Karadžić uporno odbijao razgovor na tu temu jer se Tužilaštvo nije držalo dogovorenog rasporeda tema

Svjedok, koji je iskaz dao pod pseudonimom KDZ064, je kazao da je do 1993. godine bio vojnik Armije BiH, te da se nakon pada Srebrenice, 11. jula 1995. godine, pokušao probiti do Tuzle, ali su ga pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) zarobili tri dana poslije u blizini Sandića.

„Karadžić je nama muslimanima prijetio već godinu dana. Mi smo se bojali i zato smo pobjegli iz Srebrenice nakon napada na taj grad. U putu nam se desilo ono čega smo se i bojali“, kazao je KDZ064, koji je sa hiljadama muškaraca odveden u Orahovac (općina Bratunac), gdje je preživio strijeljanje, tako što se „pravio mrtav ispod tijela druge žrtve“.

Te noći, kako je kazao, pobjegao je u šumu, i nakon nekoliko dana se probio do teritorije pod kontrolom Armije BiH.

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu oružanih snaga, na teret se stavlja genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici, kao i genocid počinjen 1992. godine na području drugih boosanskohercegovačkih općina – između ostalog i u Zvorniku -  te zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.  

Karadžić je tokom unakrsnog ispitivanja zatražio pojašnjenje zašto su svjedoku dodijeljene mjere zaštite s obzirom da „nije žrtva, već vojnik Armije BiH“. „Tražim zaštitu zato što ima vaših istomišljenika koji bi voljeli mene da pogube rado. Zato ja ne želim da me zna svako“, odgovorio je svjedok.

U okviru unakrsnog ispitivanja Karadžić je rekao da je paravojno organizovanje muslimana na području Zvornika počelo rane 1991. godine, stvaranjem mreže jedinica na općinskom i regionalnom nivou, što je zaštićeni svjedok negirao. „Jesam ja imao pušku, ali samo smo se branili. Nisam ja političar, niti imam papir pored sebe. Ja ti samo mogu reći da smo se mi branili. Nismo imali snage da napadamo. Mi da smo imali naoružanje, onda bi se mi odbranili, i onda bih ja sada sjedio u svojoj kući, ne biste vi meni nju zapalili“, kazao je svjedok.

Karadžić je u sudnici čitao dokumente koji govore o naoružavanju Bošnjaka na području Zvornika, a svjedok je kazao optuženom da može čitati „i preko tri dana“, ali da to neće promijeniti činjenicu da on „vrlo malo zna o tome“.  „Karadžiću reci narodu ima li išta igdje da su Srbi krivi, ili su samo krivi drugi. Mene vrijeđa što govoriš neistinu. Oduzeli ste nam svu imovinu i onda ste nas ubijali, i sada nas još ubjeđujete da smo mi krivi za rat", rekao je svjedok.

Karadžić je zatražio od Suda da svjedoka unakrsno ispituje samo o dešavanjima do 1995. godine, s obzirom da se Tužilaštvo u Haagu obvezalo da će dokaze o genocidu u Srebrenici izvoditi na kraju dokaznog postupka. Sudsko vijeće izrazilo je „razočarenje“ činjenicom da se Tužilaštvo nije držalo najavljenog rasporeda, ali zatražilo od Karadžića da okonča kompletno unakrsno ispitivanje, dodavši da se svjedok može ponovno pozvati „samo ukoliko bude posebnih dodatnih dokaza“.

Svjedoku je prezentirana naredba koju je potpisao Karadžić 1993. godine u kojoj stoji da bi snage Vojske Republike Srpske trebale „prekinuti sve akcije“ u Srebrenici, na šta je svjedok kazao da su te naredbe bile „samo radi javnosti“.  „Vi ste naređivali da se poubija što više. Ja sam vas čuo na radiju, par sedmica prije napada na Srebrenicu, rekli da ćete se osvetiti srebreničkim muškarcima“, kazao je svjedok.

Optuženi je na kraju ročišta ocijenio svjedoka „neprijateljski raspoloženim“. Unakrsnog ispitivanje zaštićenog svjedoka KDZ064 nastaviti će se 22. aprila ove godine.

star
Oceni
4.54
Ostali članci iz rubrike BiH
Tagovi
Nema tagova za ovaj članak