Crna Gora ide na Sud u Strazburu

Savez udruženja raseljenih, izbjeglih i prognanih podnijeće Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu tužbu protiv države Crne Gore zbog nemogućnosti ostvarivanja prava na crnogorsko državljanstvo

Predsjednik saveza Milenko Jovanović rekao je crnogorskim medijima da su udruženja iscrepla sve mogućnosti za iznalaženje riješenja kod domaćih institucija, te da advokatski tim priprema tužbu za Strazbur, koju će podnijeti u roku od mjesec ili dva.

"Mi smo angažovali malo širi advokatski tim kako bi tužba što kvalitetnije bila sačinjena i na pravi način procesuirana. Dali smo neki rok od mjesec u kojem planiramo da ona bude podnijeta. Dakle, oko same forme tek će biti riječi i tek se usaglašavamo", pojašnjava Jovanović, a prenosi RSE.

Savez je najavio da će podnijeti tužbe nakon što je Ustavni sud u decembru prošle godine odbio zahtjev Saveza da preispita odluku Vlade iz 2008. godine kojom se otežava prijem u crnogorsko državljanstvo građanima koji su izbjegli u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i sa Kosova. Jovanović smatra da je Ustavni sud ovakvu presudu donio po političkom diktatu. Vjeruje da je isto utvrdio i sud u Strazburu.

"Nemoralno i nenormalno je da Vlada stoji na stanovištu da raseljeni sa Kosmeta u Crnoj Gori borave nezakonito a boravišne legitimacije im je upravo ona izdala i na njima je pečat te iste vlade. Sam zakon o crnogorskom državljanstvu u ovom smislu nije sporan. On predviđa da pravo na crnogorsko državljanstvo ima lice koje u Crnoj Gori zakonito boravi bez prekida najmanje doset godina.

Kako raseljeni sa Kosmeta imaju boravišne legitimacije  sa pečatom Vlade duže od 12 godina smatramo da time dokazuju zakonito boravak. Međutim, Vlada donosi 2008.  godine famoznu odluku na osnovu koje se siluje Zakon  o državljanstvu i tumači se na krajnje diskriminatorski način u odnosu na raseljene", zaključio je Jovanović uz ocjenu da Crna Gora na ovaj način krši elementarna ljudska i građanska prava više od 17. 000 ljudi.

U Crnoj Gori, naime, trenutno boravi 11.000 ljudi sa Kosova i skoro 7.000 osoba iz Hrvatske i BiH. Veliki broj djece raseljenih, izbjeglih i prognanih, naročito romske nacionalnosti, nemaju državljanstvo niiti mogu da se zaposle u državnoj službi.

Tužba nije bez osnova

Pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić kaže za Radio Slobodna Evropa da je tužba koju će protiv države Crne Gore podnijeti raseljeni  izbjegli i prognani pravno osnovana. Marić objašnjava kako ih je država diskriminisala u nastojanjima da se domognu crnogorskog državljanstva.

"Jednostavno, administrativac, odnosno država u ovom slučaju, je pribjegao jednoj administrativnoj diskriminaciji na način što je prekidao prebivalište određenim licima koja su imala izbjeglički ili drugi status i prebacivao ih u boravište, a to je onda problematično za dobijanje državljanstva. Ono na čemu će oni moći da naslone tužbu je činjenica da oni imaju kontinuitet boravka, kontinuitet ostvarivanja prava.

Ostvarili su mnoga prava – penzijsko, pravo na imovinu, glasačko pravo, kao i da svi, ili u jednom ogromnom procentu, vode porijeklo iz Crne Gore, što ih je u onim nesretnim godinama rata i opredijelilo da dođu u Crnu Goru", smatra Marić.

Marić je pozvao crnogorsku državu da problem riješi na pravi način i izbjegne strazburski scenario cijele priče.

"Nije dobro da Strazbur odluči, a velika je vjerovatnoća da će odlučiti da su kršena ljudska prava u ovom slučaju i da se Crna Gora ogriješila o konvenciju. Mislim da ima još šanse da obrati pažnju na ovaj problem i da se on riješi na adekvatan način i bez nepotrebne politizacije i bez onoga što je apsolutno bilo nepotrebno još od 2007. godine a to su prenaglašena diskreciona prava adminsitracije. To je nedopustivo", kaže Marić.