Rekordna stopa nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti u Srbiji povećana je za 3% u 2011. godini, što je armiju ljudi bez posla, redovnih prihoda, penzijskog staža i zdravstvenog osiguranja, povećalo na 1.760.000 građana Srbije. Ova impozantna cifra najprecizniji je indeks uspešnosti aktuelnog režima i predstavlja istorijsko dno privrede Srbije, navodi se u pregledu ekonomija zemalja kandidata i pretkandidata za članstvo u EU, koji objavljuje Evropska komisija. Prilikom provere ove informacije ispostavilo se da Dežerova služba nema pojma o Izveštaju. A i zašto bi kad je pravljen za domaće potrebe, na račun evropskih poreskih obveznika
Zagledani navodno u kosovsku prošlost i metohijsku budućnost, raspamećeni neodrživim političkim kursom i preokupirani naplatom provizija, lokalni vlastodršci nisu ni primetili da je stopa nezaposlenosti u Srbiji tokom 2011. godine dostigla skoro 23 odsto. Da to nije ništa strašno, da je, valjda i poželjno, uverava nas i filijala Evropske unije sa sedištem u Beogradu.
Rastrzan između želje da se dopadne srpskom establišmentu i obaveze da poreskim obveznicima Evropske unije prikaže stvarno stanje, Vensan Dežer, šef Evropske komisije u republici Srbiji, stavio je akcenat i na pozitivne parametre naše sigurne ekonomske propasti: “Srbija je u poslednjem kvartalu uspela da održi brzinu ekonomskih aktivnosti pa je ostvaren privredni rast od 1,9%, ali kako je industrijska proizvodnja od polovine godine počela značajnije da slabi, ekonomski rast održao je energičan oporavak građevinske aktivnosti u drugih šest meseci do čega je došlo prvi put još od 2009. godine”, navodi se u Izveštaju Evropske komisije koja očito nije obaveštena o slučaju Energoprojekt Holding, najveće građevinske kompanije u Srbiji koja je u 2011. izgubila svega 67% na vrednosti akcije, najviše od svih firmi koje su propale na tržištu hartija od vrednosti.
Dežer je takođe čvrsto uveren (Il est convaincu), pa je i to naznačeno u Izveštaju, da je “rast Srbije bio zasnovan na izvozu dok je impuls domaće tražnje bio ograničen zbog manjih investicija i slabe privatne potrošnje. Promet u maloprodaji tako je zaključno sa novembrom bio skoro 17% niži u odnosu na isti period 2010. godine”.
Evropska komisija oseća snažnu potrebu da puku ulije i malo neopravdanog optimizma pa kaže da “očekuje da će nastavak liberalizacije tržišta i cena pomoći sputavanju inflatornih očekivanja”. Usput, Dežereova Evropska komisija, saopštava da spoljni dug (la dette extérieure) Srbije iznosi skromnih 24 milijardi evra što, naravno, ocenjuje kao “relativno stabilan spoljni dug iako iznosi 75 % bruto domaćeg proizvoda (BDP)”.
Na kraju (a la fin) Izveštaja Evropska komisija konstatuje da je nivo javnog duga “verovatno premašio 45% BDP, a Vlada i dalje emituje obveznice”, jer ne raspolaže verodostojnim podacima koje Vlada Srbije uspešno skriva uz pomoć legendarno tačne državne statistike.
Namerni da proverimo navode iz ovog sumnjivog Izveštaja, pokušali smo da stupimo u kontakt sa kancelarijom Evropske komisije u republici Srbiji. U prvom pokušaju (12:20), na telefon uredno istaknut za kontakte (011 308 3200), javio se službenik obezbeđenja sa informacijom da je “recepcija na pauzi” i dopunom informacije “nazovite za pola sata”. U 13:55 na pomenuti broj odazvala se osoba (une personne) koja je na upit o predmetnom Izveštaju EK bila iskreno (sincèrement) iznenađena te je samo prozborila “sačekajte, molim.” Nakon uvida u sopstveni sajt, službenica EK nas je obavestila o onome što smo već znali: “Koliko vidim, taj dokument se ne nalazi na našem sajtu”, uz znalačku dopunu “što ne znači da takav dokument ne postoji.” Potom nas je uputila na specijalni broj telefona 011 308 3227 na koji se do 13:50 niko nije odazvao, valjda zbog ručka, molidbenog doručka ili nekog drugog krkanluka.
Na isto pitanje upućeno na preporučeni mejl delegation-serbia-info@eeas.europa.eu nismo dobili nikakav odgovor, iz čega zaključujemo da se Vensan Dežer savršeno prilagodio (adapté) uslovima poslovanja u Srbiji, što opet navodi na konkluziju da i ovaj izveštaj spada u predizborna trućanja (connerie). Kakva država, takva i Evropska komisija.
***
Pozvali smo još jednom broj 308 3227 u 14:10. Javio se gastronomski podmireni službenik koji nas je obavestio da je taj Izveštaj sastavila Specijalizovana direkcija za ekonomiju i finansije u Briselu na osnovu različitih izvora informacija, te da sopstvenu radoznalost možemo zadovoljiti preko sajta www.europa.eu. Pogađate, ni tamo, u engleskoj ili francuskoj verziji sajta, nismo našli "dokument" kojim operišu domaći mediji.
