Nagrada za Šejlu Kamerić

U galeriji Camera Austria u Kunsthausu u Grazu sarajevska je umjetnica postavila instalaciju pod nazivom “Embargo do 11”

Mlada sarajevska umjetnica Šejla Kamerić početkom će veljače u Bruxellesu primiti uglednu nagradu Europske fondacije za kulturu. Za svoj umjetnički aktivizam primit će nagradu koja nosi ime holandske princeze i u tome ima određene simbolike, s obzirom na to da je njezinu umjetničkom uspjehu kumovao pogrdan natpis nepoznatog holandskog vojnika u jednoj baraci u Srebrenici. Crno-bijeli plakat pod nazivom “Bosanska djevojka” (2003) s umjetničinim portretom i šturim opisom općih karakteristika bilo koje bosanske djevojke prerastao je lokalne okvire i postao sinonim za umjetničku klimu u jugoistočnoj Europi.

Kako piše Radio Sarajevo, nagradi prethodi izložba otvorena u galeriji Camera Austria u Kunsthausu u Grazu pod nazivom “Embargo do 11”.

Sastoji se od dvadeset i pet drvenih okvira na nogarima u koje je postavila sitne sličice i dopunila ih pisanim stihovima pjesama u rasponu od Judy Garland pa sve do Lou Reeda, Pink Floyda, Led Zeppelina, Talking Headsa, Beatlesa, Sheryl Crow, Leonarda Cohena itd, prenosi Jutarnji list.

.

Na prvi se pogled može učiniti kako poetska veza između minijaturnih fotografija i stihova pokriva bilo koju zajednicu, njezinu društvenu i prirodnu panoramu. Sve do trenutka kada se idilični pejzaži ne preobraze u vizure nacističkih skupova, portret Führera, pa ljude koji se penju po stablima kako bi mogli vidjeti i slušati omiljenog vođu…

Šejla je minijaturne fotografije pronašla na bečkom tržištu antikviteta, njih 25 između 314 komada koje je tokom Hitlerovog uspona “Austria Tanbakwerke AG” raspačavao u kutijama cigareta. Ovakvim načinom tihe propagande, fabrika je pušačima širom Austrije nastojala približiti ideju zajedništva, nacionalsocijalizma, priču o idealnom društvu budućnosti i slično.Album za cjelokupnu kolekciju ovih sličica pojavio se 1940. pod nazivom “Kako je oslobođena Istočna granica - Adolf Hitler i njegov put do Velikog njemačkog carstva”. Instalacija Šejle Kamerić u Grazu pomaknula je priču o Istočnoj granici još istočnije, sve do Sarajeva.