Feral i dalje živi

Digitalizacijom smo htjeli omogućiti da svi brojevi "Feral Tribunea" budu dostupni javnosti i budućim generacijama: Brankica Petković

Photo: Borut Krajnc

U novinarskom smislu duh "Ferala" živi u medijima gdje sada pišu autori koji su svojim pisanjem u tom nedeljniku doprinijeli da znamo o čemu govorimo kada kažemo „duh Ferala”, a i svugdje gdje postoji napor da se o društvenim temama preko novinarskih žanrova, ali i političke satire, piše analitično, bespoštedno, bez osvrtanja na to koje centre moći će to pogoditi. Ipak, ja također mislim da za razvijanje takvog načina rada nije dovoljno, čini mi se da moraš vladati i materijalnim sredstvima da bi mogao stvarno dosljedno i vjerodostojno braniti postulate nezavisnosti novinarstva

Već nekoliko mjeseci u glavnim regionalnim centrima bivše nam domovine, Sarajevu, Ljubljani i Beogradu, putujuća ekipa bivših urednika kultnog nedeljnika Feral Tribune držala je tribine o nasljeđu tog lista među regionalnim medijima koji još uvijek pokušavaju da opstanu na tržištu, iako je to sve teže. Viktor Ivančić, Predrag Lucić, Boris Dežulović te urednici i novinari iz lokalnog medijskog okruženja imali su priliku da razgovaraju o stanju medijske scene u Srbiji, BiH i Sloveniji, o glavnim problemima sa kojima se susreću svakodnevno te o tome da li je Feral nestao sa poslednjim brojem sa čije naslovnice je poručeno „Put pod noge”. Poslednja tribina, na kojoj će pored Ivančića i Lucića, govoriti i Petar Luković, Marinko Čulić, Rade Dragojević iz „Novosti” i Senad Pećanin iz sarajevskih „Dana” održaće se u četvrtak, 18. februara, u 18 časova u zagrebačkoj Booksi. Pred publikom će se tada naći i digitalno izdanje Feral Tribunea. Idejni tvorci cijele ideje su Brankica Petković, programska direktorica Medijskog instituta iz Ljubljane i Boro Kontić, direktor Media centra Sarajevo. Kako je Boro Kontić celu akciju za e-Novine najavio još u junu prošle godine, krug zatvaramo razgovorom sa Brankicom Petković.

* Šta je bio povod da se krene u projekat digitalizacije svih brojeva splitskog nedeljnika Feral Tribune?

Nekoliko mjeseci poslije gašenja u uredništvu Medijske preže, časopisa kojeg izdaje Mirovni institut u Ljubljani, pripremali smo temu o Feral Tribuneu i njegovom gašenju. Odlučili smo da sve fotografije u Medijski preži, koje u svakom broju objavljujemo preko cijele stranice između pojedinih tematskih blokova, u tom decembarskom broju 2008. zamjene najpoznatije naslovne stranice Ferala. Pokušaj da dođemo do tih naslovih stranica, pogotovo u digitalnom obliku, kada smo ustanovili da u bivšem uredništvu arhiv štampanih brojeva nije sasvim kompletan, podstakao nas je da provjerimo da li tko u regiji ima sve brojeve. Ustanovili smo da Media centar Sarajevo ima odličan arhiv Ferala i tada su nam oni digitalizirali naslovne stranice koje smo izabrali i koje smo potom objavili. To je onda podstaklo Media centar da i oni kontaktiraju kolege iz bivšeg uredništva Ferala i da krenu u akciju kompletiranja arhiva štampanih brojeva. Ideju su podržali predstavnici medijskog programa Fonda za otvoreno društvo (Open Society Institute) koji ima sjedište u Londonu. Projekt kojeg sada zaključujemo, govori o nasljeđu Feral Tribunea na način da digitalizira sve brojeve Ferala, koji će biti dostupni javnosti i budućim generacijama, pri čemu smo, kroz tribine, podstakli raspravu u regiji o tome što gašenje medija kakav je bio Feral govori o našim medijskih sistemima i društvu, te kakve su perspektive nezavisnog novinarstva.

Photo: Borut Krajnc

Digitalno izdanje Ferala će biti arhivirano u digitalnom arhivu Media centra Sarajevo i dostupno preko interneta, a u okviru projekta ćemo izdati i 500 kompleta sa diskovima na kojima je cjelokupni arhiv sa popratnom publikacijom. To izdanje je dizajnirala agencija Fabrika iz Sarajeva. Na promociju i tribinu u Zagrebu, koja će biti u Booksi 18. februara, kolege iz Sarajeva donijeće manji dio naklade. Preostali će se distribuirati tokom sljedećih tjedana (dio naklade se još „štampa”) na način za koji će se dogovoriti kolege iz Ferala i Media centra Sarajevo. Namjera je da sve nacionalne knjižnice u regiji dobiju to izdanje, kao i fakulteti za novinarstvo, a dio će sigurno biti dostupan i u knjižarama.

* Prošle su već tri tribine o nasljeđu Ferala u regionalnim medijima. U Beogradu je tribina bila slabo posećena, ali je i rasprava otišla u sasvim drugom pravcu. Nekako se najmanje pričalo o Feral Tribuneu i onome što je predstavljao. U suštini, iz te tribine se nije mogao izvući nikakav zaključak. Kakvi su utisci sa drugih tribina? U kom pravcu su išli razgovori?

Dosadašnje tribine o nasljeđu Ferala u Sarajevu, Ljubljani i Beogradu pokazale su svojevrstan pesimizam kada je riječ o perspektivama kritičnog, nezavisnog novinarstva u regiji. Puno je bilo govora o društvenom i medijskom sistemu koji je umjesto medijskog tržišta i transparentnosti medijske ekonomije u državama naše regije donio privid ili karikaturu medijskog tržišta, klijentelističke odnose, koncentraciju medijskog vlasništva i popriličnu pasivnost novinarske zajednice kada je riječ o brizi za autonomnost i kredibilnost vlastite profesije. Mogućnosti da bi sačuvali postojeće napore i izdanja koja pokušavaju razvijati nezavisno novinarstvo ili da bi nastala nova najčešće su tokom rasprava sudionici vidjeli u bijegu na internet, no i prilikom toga je ustanovljeno da je vjerojatno riječ o iluziji da je moguć ekonomski model održivosti kvalitetnih medijskih izdanja na internetu bez uplitanja istih faktora koji su kompromitirali model održivosti kvalitetnih izdanja u tradicionalnim medijima.

* Živi li duh Ferala u regionalnim medijima ili je on nestao sa poslednjim brojem tog lista? Koliko nedostaje na regionalnoj medijskoj sceni?

Jedan naslov u dnevnom listu Dnevnik u Ljubljani nedavno je bio „Duh Ferala još živi” („Duh Ferala še živi)”, a on se odnosio na članak o novinarsko-pjesničkom recitalu Melodije Bljeska i Oluje kojeg su u Ljubljani izveli Predrag Lucić i Boris Dežulović. U novinarskom smislu duh Ferala živi u medijima gdje sada pišu autori koji su svojim pisanjem u Feralu doprinijeli da znamo o čemu govorimo kada kažemo „duh Ferala”, a i svugdje gdje postoji napor da se o društvenim temama preko novinarskih žanrova, ali i političke satire, piše analitično, bespoštedno, bez osvrtanja na to koje centre moći - koji nas možda mogu ugroziti - će to pogoditi, dakle bez samocenzure, a sa oštrinom i lucidnošću i nekim „bezobraznim” naporom razgolićivanja društvenih kanona. Ipak, ja također mislim da za to da možeš takav način rada u potpunosti razviti nije dovoljno da si autor koji to pokušava i da si dio medija koji kao cjelina stoji na drugim vrijednostima, svojim prevlađujućim sadržajem, svojom ekonomijom, odnosom do svojih zaposlenih i pubilke. Čini mi se da moraš vladati i materijalnim sredstvima, ne samo svojim idejama, da bi mogao stvarno dosljedno i vjerodostojno braniti postulate nezavisnosti novinarstva.

* Koji su sledeći projekti Mirovnog instituta?

Mirovni institut bavi se širim poljem jednakosti u društvu i ljudskih prava, a medijima se bavimo u kontekstu komunikacijskih prava građana i potrebe za aktivnim odnosom građana do ključnih društvenih pitanja koji mora biti zasnovan na informiranosti i na javnoj raspravi. Zbog toga su mediji jako važni - sloboda, nezavisnost, pluralizam medija, transparentnost vlasništva, pristup manjina i drugih deprivilegiranih društvenih grupa do medija, a to su teme s kojima se naš institut bavi. Izdajemo knjige i časopis, radimo istraživanja i organiziramo javne rasprave. Više od deset godina smo član regionalne mreže medijskih centara i instituta „SEENPM” u okviru koje smo sa kolegama iz regije radili na mnogim projektima razmjene i seminara za novinare, istraživanja itd. Možda najpoznatiji u regiji je bio naš projekt o medijskom vlasništvu u okviru kojeg smo u okviru naše mreže istražili tko su vlasnici medija u državama regije, kakvo je zakonodavstvo na tom području i kakvi su učinci prevladujućih vlasničkih modela na nezavisnost medija.