Pitanja za Karadžićeve memoare

Photo: BH Dani

Feljtonizacija knjige “Balkan bluz” je došla do svog kraja. U ova tri mjeseca imali smo prilike da isčitamo dobar dio knjige koja je tako konačno izašla i izvan granica BiH i uvidjeli smo, nadamo se šta se sve ovdje prodavalo pod patriotizmom, vjerom, kakve su sve dilove imali “zaraćene” strane i na kraju krajeva zašto se BiH danas nalazi tu gdje jeste. Neke stvari su bolno jednake i aktuelne i dan danas, a kao posljednji razgovor objavljujemo pisani pokušaj intervjua iz 1998. godine sa Radovanom Karadžićem koji će baš ovih dana imati konačno priliku da na njih i na brojna druga pitanja konačno odgovori tamo gdje mu je mjesto odavno bilo - pred Haaškim tribunalom. Uskoro ćemo objaviti i intervju sa autorkama ove sjajne knjige koja se za sada može naći u sarajevskim knjižarama “Svjetlost”, “Buybook” i “Sahinpašić”, ali i naručiti i dostaviti u inozemstvo preko knjižare interliber (www.interliber.com)

U vrijeme kada smo ga kontaktirali već je živio u dubokoj ilegali i vjerovao samo porodici i rijetkim saradnicima. Oni koji su se sa Karadžićem sretali, kod njega su uvijek odlazili noću. “On radi do ranih jutarnjih sati”, objašnjavali su, “i spava vrlo kratko, u položaju fetusa, jer tako zadovoljava potrebu za snom čemu ga je podučila supruga”. Karadžić sa svojim gostima, prepričavali su, obično pije crno vino, daljinskim upravljačem nemarno mijenja kanale na TV-u i redovno komentariše televizijski program.

Smeta mu što u filmovima koji se prikazuju ima previše nasilja, silovanja, mučenja. Okružen je ikonama okačenim po zidovima. Na raskošno izrezbarenim guslama često svira gostima. Njegov sto natrpan je knjigama, a pored kompjutera nadohvat ruke uvijek se nalazi Biblija. Na spomen Haškog tribunala redovno se razbjesni, jer “i da odem tamo, sve bi bilo montirano, obična farsa u kojoj nemam nikakve šanse. Ja sam za njih unaprijed krivac”.

U pismu koje smo na ruke Radovana Karadžića proslijedile preko posrednika, navedeno je da novinarke koje svoje tekstove i intervjue namjeravaju objediniti u knjizi koja bi se štampala u Sarajevu žele obaviti intervju i sa njim - Radovanom Karadžićem. Zbog razumljivih razloga, pitanja su proslijeđena u pismenoj formi, uz prijedlog da i odgovori budu pismeni. Uz pismo Karadžić je dobio i CD ratnog izdanja „Oslobođenja“ koji je, pristajući na kontakt, naručio i koji smo za njega kupili u Sarajevu.

1. Objasnite svoj dolazak na čelo SDS-a: kako je došlo do toga da ste zamijenili Vladimira Srebrova na tom mjestu i da li je tačna njegova verzija da se to desilo na zahtjev Slobodana Miloševića, ili se to desilo, po drugoj verziji, na preporuku Dobrice Ćosića? Ako je tako, možete li objasniti Vaše dotadašnje relacije sa Ćosićem? (Jovan Rašković je rekao Srebrovu da povuče kandidaturu jer Karadžić treba da bude predsjednik SDS-a. Srebrov je tvrdio da su u kulturnom društvu „Prosvjeta“ Radovana sumnjičili da je ubačen od policije tako da nije dobro kotirao među “mislećim Srbima”)

2. U javnosti je prisutno nekoliko verzija o tome kako ste u aprilu 1992. izašli iz Sarajeva. Objasnite kada ste i kako napustili Sarajevo i šta se 6. aprila 1992. dešavalo u Sarajevu, konkretno, ispred Skupštine BiH i Holiday Inna?

3. Da li ste sa JNA prije početka sukoba u BiH imali konkretne dogovore oko ustupanja naoružanja? U čemu je konkretno JNA pomogla srpskom narodu u BiH s obzirom da su jugo-generali u svojim intervjuima uvijek negirali bilo kakav dogovor sa SDS-om, a takvih razgovora je bilo npr. sa generalom Nikolom Uzelcem i još nekim generalima?

4. U javnosti se mnogo pisalo o teritorijalnim pregovorima hrvatske i srpske strane. Po nekim saznanjima, koja je uostalom potvrdio i Vaš savjetnik Jovan Zametica, postojali su pregovori i sa muslimanskom stranom. Pošto se u javnosti malo o tome govori, tačnije, uopšte se ne govori, kažite nešto više o tome. S kim ste sa muslimanske strane pregovarali i oko čega?

5. Nakon Lisabonskog sporazuma 26.2.1992. imali ste sastanak u Gracu sa Matom Bobanom. Tada ste insistirali da Srbi moraju dobiti koridor preko sjeverne Bosne koji bi ih vezivao sa SR Jugoslavijom. Da li je u Gracu između Srba i Hrvata postignut sporazum o podjeli teritorije BiH, odnosno, o čemu se na tom sastanku još razgovaralo?

6. Sredinom 1993. Milošević je insistirao da se prihvati Vance-Owenov plan. Budući da parlament Republike Srpske nije prihvatio plan, da li se ovaj momenat može označiti kao početak Vašeg razlaza sa Miloševićem?

7. Objasnite faze odnosa koje ste imali sa Miloševićem i šta mislite o njemu?

8. Objasnite banjalučke događaje poznate kao Septembar ’93. Šta je pozadina sukoba do kojeg je tada došlo i ko je stajao iza septembarskih dešavanja?

9. U intervjuu za SB britanski general Michael Rose tvrdi da ste još 1994. bili spremni vratiti oko 20 posto teritorije i potpisati mir koji je tada odbila bosanska strana. Da li je to tačno? Zašto je došlo do gubitka krajiških opština 1995., da li je to bila politička, odnosno Vaša odluka, kako tvrde neki srpski generali?

10. Da li je tačno, kao što tvrdi Rose, da ste u proljeće 1994. govorili da ćete se povući sa Grbavice, Ilidže i ostalih sarajevskih opština i da gradite novi grad oko Lukavice? Ako je to tačno, zašto su se Srbi iz Sarajeva držali u neizvjesnosti do februara 1996.?

11. Šta se desilo u ljeto 1995. kada je VRS zauzela Srebrenicu i Žepu? Da li je tačno ono što tvrdite u Vašoj odbrani (knjige K. Čavoškog i D. Lukića) da je zauzimanje Srebrenice i Žepe izvršio general Mladić samovoljno, bez Vašeg odobrenja, odnosno uz pomoć S. Miloševića? Čime potkrepljujete ove stavove?

12. Kakvi su Vaši odnosi sa generalom Mladićem i šta mislite o njemu?

13. Gdje ste se nalazili u vrijeme bombardovanja NATO avijacije i koliku štetu je tada pretrpjela RS?

14. Vaše impresije o mirovnom pregovoru u Dejtonu? Da li rezultate tih pregovora, kao i način na koji se do njih došlo, smatrate svojim uspjehom ili porazom?

15. Vaši nastupi i javni govori su upečatljivi što priznaju i Vaši najveći protivnici. Da li to ima veze sa Vašim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem? Na čemu ste doktorirali i gdje?

16. Kako ocjenjujete predsjednicu Plavšić i njene poteze od kada je preuzela vlast? Kako se to odrazilo na RS?

17. Kako komentarišete optužnicu koja je protiv Vas podignuta od strane Haškog tribunala i da li se namjeravate braniti pred Tribunalom?

18. Prepričava se da ste dali vrlo dobru psihološku analizu Alije Izetbegovića, a analizirajući njegovo političko ponašanje nazvali ste ga “pticom čekalicom”. Možete li detaljnije elaborirati svoje mišljenje o Izetbegoviću i Mati Bobanu?

19. Ko je, po Vama, od međunarodnih političara koji su se bavili ratom u BiH korektno tretirao srpsku stranu i s kim ste uspješno sarađivali, a ko je od njih bio najpogubniji za Vas i RS?

Karadžić je odgovorio vrlo kratko: “Ona pitanja su sinopsis za moje memoare: kada bih na sve ono odgovorio, ne bih pisao memoare. Ponekim stvarima sam zapanjen. Ne dolazi, žalim, u obzir, uz svo poštovanje ličnosti, da dam odgovore na ona pitanja, pogotovo ona “netačna”. Žao mi je ako sam Vas izneverio u ovoj stvari, ali zaista bi to bilo krajnje pogrešno.”

* Kraj!