e-novine.com: Vek od rođenja Majke Tereze Vek od rođenja Majke Tereze ================================================================================ Ivan Radojevic on 26.08.2010 - 19:39 Austrijska pošta je tim povodom izdala posebnu marku od 1,30 evra, javlja Verska informativna agencija VIA. Sam Vatikan, kako se smatra i papa Benedikt XVI, poslednjih godina iskazuje određenu rezervisanost prema kultu ove misionarke, između ostalog i odlaganjem njene potpune kanonizacije. Majka Tereza je rođena kao Agnes Gondža Bojadžiju 1910. u Skoplju, u to vreme pod turskom upravom. U devetoj godini izgubila je oca, građevinskog preduzimača Nikolu, koji je bio Cincar. Majka Drana, albanska katolkinja poreklom iz okoline Đakovice, odgajala ju je u hrišćanskom duhu tako da je već u dvanaestoj godini poželela da kasnije bude monahinja i pomaže ljudima. U 18. godini je napustila Skoplje i stupila kao iskušenica u manastir Loretskog reda kod Dablina u Irskoj. Ubrzo odlazi u Indiju, polaže monaške zavete 1931. i nakon školovanja postaje učiteljica. Skoro dve decenije predaje geografiju i istoriju. Svoj monaški red sa dozvolom napušta 1946, a četiri godine kasnije osniva Kongregaciju misionarki ljubavi, što Vatikan odmah odobrava. Taj red otad sve do danas pomaže bližnjima – bolesnicima od gube, umirućima, napuštenoj deci... osniva sirotišta, apoteke, porodilišta, škole, centre za neudate majke... Princip nije bio propovedanje vere, već ljubavi. Pomoglo se milionima ljudi prvo u Indiji i Bangladešu, potom po celom svetu. Danas Kongregacija broji preko 3.000 članova. Filijala ima u šezdesetak zemalja, na Balkanu u Skoplju i Zagrebu. Po nekim podacima, trebalo je da bude i u Beogradu, ali dozvola nije dobijena. Pred smrt, Majka Tereza je zamolila papu Jovana Pavla II da nad njom obavi egzorcizam, jer su je godinama uznemiravale „nečiste sile“ i povremena sumnja u Boga... Na pitanje zašto bespomoćni i siromašni toliko stradaju, imajući u vidu ne samo milione beskućnika u i oko Kalkute, nije nalazila odgovor. Nobelovu nagradu za mir je dobila 1979. Umrla je 5. septembra 1997. Blaženom je proglašena 2003, dok se proglašenje svetom godinama pomera iz razloga koji se javnosti ne saopštavaju. Sveštenik Brajan Kolodiječuk, zvanični zastupnik postupka kanonizacije, ovih dana je izjavio da „nedostaje još čudo“, odnosno izveštaj da se neko izlečio moleći se majci Terezi. Misionarke u Kalkuti: Kongregacija broji preko 3.000 članova PHOTO/EPA:DESHAKALYAN CHOWDHURY Stogodišnjica rođenja Majke Tereze, humanistkinje albanskog porekla, obeležena je u sredu i na severu Albanije misom ispred katedrale u gradiću Vau i Dejes u prisustvu mnogobrojnih katolika u narodnim nošnjama i pripadnika državnog vrha. Albanci su ponosni na poreklo nobelovke Majke Tereze. Aerodrom u Tirani dobio je ime po njoj, kao i tamošnja glavna bolnica i jedan trg, a statue ove humanistkinje stoje ispred nacionalnog muzeja i Univerziteta u Tirani. Misi u Vau i Dejesu, odakle su bili roditelji majke Tereze, prisustvovali su premijer Salji Beriša, predsednica Parlamenta Jozefina Topali i drugi visoki zvaničnici. Oni su pre ceremonije u Vau i Dejesu, gradu 110 kilometara udaljenom od Tirane, položili bukete cveća ispred spomenika Majci Terezi. "Bila je "majka, žena koja je više od bilo koga drugog učinila čast albanskoj naciji", rekao je Salji Beriša. Vek od rođenja Majke Tereze obeležen je i u susednoj Makedoniji, gde se Majka Tereza rodila, i tim povodom je makedonski parlament održao specijalno zasedanje a u glavnoj rimokatoličkoj katedrali u Skoplju održana je misa. Pošte u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji izdaće zajedničku poštansku marku sa likom Majke Tereze kako bi obeležili vek od njenog rođenja, a nacionalni muzej u Tirani otvorio je paviljon koji je posvećen životu ove humanistkinje, preminule 1997. godine. Makedonija i Albanija godinama se glože oko nacionalnog identiteta Majke Tereze, koja se rodila 1910. godine u Skoplju, kao ćerka Albanaca, doseljenika iz mesta Vau i Dejes kod Skadra. Majka Tereza se izjašnjavala da je "po krvi" Albanka, po državljanstvu Indijka, a po veri katolik. Oko dve trećine od 3,2 miliona stanovnika Albanije, čine muslimani, pravoslavna manjina je brojna, dok se za katolike veruje da čine 10 do 15 odsto stanovništva. Tačne brojke se ne znaju, pošto je poslednje izjašnjavanje o religijskoj pripadnosti u Albaniji obavljeno još pre Drugog svetskog rata.