e-novine.com: Ja ću dati život otadžbino moja Ja ću dati život otadžbino moja ================================================================================ Dejan Kožul on 19.03.2010 - 19:40 Na godišnjicu progona Srba sa Kosova koji se desio sedam godina posle progona Albanaca sa iste teritorije, ubistava i uništavanja sela i bogomolja, vatrenih obračuna u kojima je 2006. poginulo osam Srba i jedanaest Albanaca, Spomenik Srbima poginulim u Kosovskoj bici 1389. poveren je na čuvanje Kosovskoj policiji i ona se od četvrtka stara o ovom spomen kompleksu koji se nalazi nedaleko od Prištine. Snage KFOR- a koje su obezbeđivale Spomenik srpskim junacima predale su dužnost kosovskoj policji, saopštili su srbijanski mediji. Govoreći na ceremoniji na Gazimestanu, komandant KFOR-a za centralni deo Kosova, finski brigadni general Sepo Toinoven, izrazio je uverenje da je kosovska policija u stanju da obavlja taj posao. "Zadatke oko čuvanja spomenika zajedno će izvršavati pripadnici kosovske policije srpske i albanske nacionalnosti. Smatram da je ovo teško pitanje, ali da je Kosovska policija sposobna da preuzme odgovornost", rekao je Toinoven. On je dodao da će KFOR i dalje povremeno obilaziti spomenik i biti spreman da pomogne kosovskoj policiji ukoliko to bude potrebno. Sudbina toponima srpske mitologije u čijoj blizini nema Srba zabrinula je Ministarstvo za Kosovo i Metohiju sa sedištem u Beogradu koje je od KFOR-a zahtevalo da nastavi "da obezbeđuje srpske svetinje na Kosovu i da preispita odluku kojom je obezbeđenje Gazimestana prepušteno Kosovskoj policiji“. "Čuvanje srpskih svetinja i kulturno-istorijskih spomenika ne može se prepusti onima koji su ih uništavali ili nemo posmatrali njihovo skrnavljanje i rušenje", navodi se u saopštenju tog ministarstva. Tako je mesto koje simbolizuje srpske poraze i moralne sunovrate zapalo Albancima na staranje, a mediji su podsetili da je spomenik, delo arhitekte Aleksandra Deroka, postavljen 1955. miniran 1999. U čitavoj epizodi nesporno je da ovo mesto, ma koliko to bilo iracionalno, Srbima i danas mnogo znači, kao da odjekuju stihovi: „I danas kad dođe do poslednjeg boja,/neozaren starog oreola sjajem,/ja ću dati život, otadžbino moja,/ znajući šta dajem i zašto ga dajem! (Milan Rakić, Na Gazimestanu). Na fonu ovih baljezgarija zbog kojih su mnoge nesrećne generacije gubile dragocenu energiju je i najava krvavog raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, stradanja Srba i naroda koji su živeli sa njima i pored njih. Slobodan Milošević nije imao dileme: „Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti. Bez tih dobrih osobina koje su onda davno bile prisutne na polju Kosovu. Naša glavna bitka danas odnosi se na ostvarenje ekonomskog, političkog, kulturnog i uopšte društvenog prosperiteta. Za brže i uspešnije približavanje civilizaciji u kojoj će živeti ljudi u XXI veku. Za tu nam je bitku pogotovo potrebno junaštvo. Razume se nešto drugačije. Ali ona srčanost bez koje ništa na svetu, ozbiljno i veliko, ne može da se postigne, ostaje nepromenjena, ostaje večno potrebna“, rekao je tadašnji predsednik Srbije na obeležavanju 600. godišnjice Kosovske bitke. Srbi su nezadovoljni, rekli bi pravnici "izjednačavanjem pravnog i faktičkog stanja“, a neki od srpskih zvaničnika se čak, pozivaju i na Ahtisarijev plan, po kojem međunarodne snage treba da štite srpske spomenike. Tako dolazimo do potvrde usuda, odbijanja svega što je bolje ni od čega. Derokov spomenik nije srušen, a sva je prilika, biće i dalje bezbedan. Možda će nekog podsetiti na, ubistva, silovanja, pljačke, paljevine, progon, nekog na ludilo državnog vrha i podsticanje neobuzdanog nasilja, možda i na propuštene pregovaračke šanse. Nekog tek na deseterce i rakićevsko slavljenje smrti. Eto, gaziće Albanci kosovske božure oko Spomenika (nema ih, božura), dežurni u Ministarstvu pisaće deseterce, čuvajući nepostojeću suverenost za velike pare poreskih obveznika. Dežurne poete će već naći novi razlog za smrt. Proleće je u Srbiji i na Kosovu.