e-novine.com: Otišao je pobunjenik bez mržnje Otišao je pobunjenik bez mržnje ================================================================================ Žarka Radoja on 13.03.2010 - 19:12 „Otišao je najbolji od nas, beskompromisni borac protiv nacionalizma", rekao je na poslednjem ispraćaju Mirko Đorđević, sociolog i prevodilac više Mihajlovljevih filozofskih dela. Đorđević je naglasio da je Mihajlov bio „pobunjenik bez mržnje prema svojim progoniteljima“ i da je bio religiozan, „ali ne crkveno, nego bez posrednika“. „Miša Mihajlov je bio višestruko značajan, između ostalog i zbog toga što je u svom emigrantskom periodu komunicirao sa pripadnicima srpske, hrvatske i muslimanske emigracije. Bio je faktor objedinjavanja opozicionog delovanja emigracije u odnosu na komunistički režim. Imao je tu sposobnost da može sa svakim, naravno, uz uslov da se ti ljudi služe demokratskim sredstvima u borbi protiv totalitarizma“, rekao je u svom oproštaju publicista Petar Lađević, Mihajlovljev dugogodišnji prijatelj. Na komemoraciji u Centru za kulturnu dekontaminaciju Mihajlovljev branilac i prijatelj Nikola Barović podsetio je da je i u zatvorskim okolnostima Mihajlov bio hrabar i prkosan. Podsetio je na to da su Mihajlovu na Zapadu zamerali „nedovoljnu kritičnost“ prema režimu u Jugoslaviji, budući da je „otpor pokazivao samo onima protiv kojih je, u svojoj zemlji“. „Vjerujem da ćemo, ne samo mi koji smo imali prigodu da ga upoznamo, nego i svi oni koji spadaju u duhovnu zajednicu koja prelazi granice ideologija i kultura, državne i etničke granice, i oni koji će doći nakon nas, pronaći način i motiv da njegovo životno djelo valoriziramo“, rekao je Lino Veljak, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O Mihajlu Mihajlovu govorili su i Olivija Rusovac, Nastasija Radović, Dragomir Olujić i Peđa Ristić. Mihajlo Mihajlov rođen je u Pančevu 1934. u porodici ruskih emigranata, a prvi put je uhapšen u Zadru 1965. zbog zbirke eseja Leto moskovsko čiji je prvi deo objavljen u beogradskom časopisu "Delo". Na intervenciju tadašnjeg ruskog ambasadora hapšenje je tražio jugoslovenski predsednik Josip Broz Tito. Nekoliko godina posle izdržane kazne, ponovo je u Novom Sadu osuđen na sedam godina zatvora zbog "neprijateljske propagande". Drugu robiju zaradio je nizom tekstova u listu The New York Times.