e-novine.com: Poljska, časni izuzetak Poljska, časni izuzetak ================================================================================ Branislav Jelić on 11.03.2010 - 16:09 Postalo je pravilo da na kraju svakog godišnjeg kvartala poljski premijer održava konferencije za štampu na berzi u Varšavi, stojeći ponosno pred kartom Evropske unije na kojoj su sve članice obeležene crvenom, dužničkom bojom, dok Poljska figurira kao usamljeno zeleno ostvro u evropskom dužničkom moru ili dužničkoj mori kojoj se ne vidi skori kraj. Čak i u poređenju sa članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) nijedna država se ne može pohvaliti rezultatima kakve je ostvarila Poljska. Analitičari su podeljeni u tumačenju renesanse poljske ekonomije, na one koji tvrde da je reč o sticaju srećnih okolnosti i druge koji misle da zasluge pripadaju državnoj administraciji koja se već početkom 2008. (dok Dinkić, obećavajući hiljade evra, nije ni slutio da nekakva globalna ekonomska kriza trese finansijsku planetu) hladnokrvo suočila sa finansijskom krizom okretanjem ka unutrašnjem tržištu, odbijajući plan široke državne podrške sumnjivim kompanijama, iako su takve sugestije stizale sa svih strana. Sa 38 miliona stanovnika Poljska predstavlja široko i diversifikovano unutrašnje tržište, manje otvoreno prema spoljnom svetu, manje zavisno od izvoza ali i manje razmaženo. “Ovde se kriza ne doživljava kao nešto fatalno. Ljudi se i dalje sećaju onih vremena kada u prodavnicama nije bilo ničega i spremni su za štednju. Čim je ušla u finansijsku krizu, Poljska je tada aktuelno pitanje visine zarada stavila u drugi plan” pojašnjava poljske ekonomske prilike Fransoa Kolombije, predsednik kompanije Auchan i predstavnik za Poljsku i Rusiju. Za razliku od Srba, vremena pod Rusima Poljaci doživljavaju kao protraćeni period ekonomskog i političkog razvoja, a nacionalna deviza se sastoji u nadoknađivanju izgubljenih godina iza gvozdene zavese. Od 2000. godine u Poljskoj je uveden plivajući kurs zlota koji je neprecenjenoj domaćoj valuti omogućio kompetitivni izvoz, naročito malih vozila Fiat i Ford koja se sklapaju u njihovim fabrikama. Ipak, pred Poljskom je još mnogo ozbiljnih prepreka na putu ka Evro-zoni u koju se ulazak očekuje 2015. Godišnji budžetski deficit u 2009. je 7,2% bruto domaćeg proizvoda (evropski Pakt stabilnosti predviđa deficit do 3% BDP), dok je stopa nezaposlenosti, prema statističkom birou Eurostat, dostigla 8,9%. Od 67,3 milijardi evra koliko je 2009. EU dodelila Poljskoj na ime razvoja zemlje do 2013, značajan deo će biti potrošen na saniranje loše infrastrukture, loših puteva, nedostatak autoputeva i razvoj morskog saobraćaja. Poljaci su, međutim, optimisti i svoje uverenje u srećan kraj baziraju na činjenicama da će u drugom kvartalu 2011. predsedavati EU, te da će u junu 2012, u suorganizaciji sa Ukrajinom, biti domaćini Evropskog prvenstva u fudbalu koji je već godinama jedna od najprofitabilnijih ekonomskih grana globalne ekonomije. Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da su, od svih članica EU, Poljaci najprivrženiji evropskoj ideji mira i prosperiteta.