Srećković u Jeremićevom odelu

Photo: BETA/Marko Rupena

Taman se borba za Kosovo povukla iz javnog govora nakon pljuske Međunardnog suda pravde, Vuk Jeremić polako odaslat na smetlište istorije, mediji počeli da se bave temama korupcije i nezaposlenosti (doduše, selektivno, ali ipak pišu o tome), a iz mraka srbijanske zbilje iskočio je Srđan Srećković sa izjavom da Srbi treba da budu konstitutivni narod u Hrvatskoj

Kako, u nedostatku Kosova i Jeremića, nacionalistički prostor ne bi ostao prazan, izjave je počeo da daje ministar za dijasporu Srđan Srećković, koji je u maniru Vuka Jeremića, počeo da kvari odnose sa susjedima, proziva ih za loš položaj Srba u okolnim zemljama te traži budalaštine, kojih se ni ministar spoljnih poslova nije setio. Ili jeste, ali ih bar nije naglas rekao.  Povod za nastup izvrsnog nam ministra Srećkovića jeste predstojeći popis stanovništva u kojem on vidi priliku da konačno sazna koliko Srba ima na ovom svetu. I ne samo to. Srećković, naime, smatra kako položaj srpskog naroda u zemljama regije nije ni blizu željenom, te najavio kako će za Srbe u Hrvatskoj biti tražen status konstitutivnog naroda.

Srećković je u razgovoru za dnevni list Danas kazao kako su, nakon ukidanja tog statusa 1990. godine, Srbi u Hrvatskoj najbrojnija manjina u toj zemlji i uprkos činjenici da je njihov broj sada tek oko 200 tisuća.

“Upravo zbog toga, naš legitiman zahtev je da tražimo status konstitutivnog naroda u toj zemlji. Međutim, realno gledano, dug je put do ostvarenja tog cilja", rekao je Srećković i dodao kako nedavno usvojena Nacionalna strategija o saradnji Srbije s dijasporom i Srbima u regiji predstavlja zaokruživanje institucionalnog okvira za dugoročnu politiku prema Srbima u dijaspori, koja, po njegovim rečima, neće ovisiti o sastavu izvršne vlasti i pojedinih interesa političkih stranaka.

"Položaj srpskog naroda u zemljama regije ni izbliza nije onakav kakav bismo želeli da bude i kakav je zagarantovan državnim konvencijama, mada ima pomaka na bolje. Korak po korak, situacija se u svim zemljama popravlja i verujem, jednog dana, kada svi budemo u ujedinjenoj Europi, svima će nam biti bolje", kazao je Srećković.

Na ove izjave osudom su reagovale vodeće stranke u Hrvatskoj, i HDZ i SDP, al i potpredsednik SDSS Milorad Pupovac.  Pupovac kaže da je iskustvo Srba kao konstitutivnog naroda u Hrvatskoj 90-ih kompromitovano, no upozorava da Srbi imaju novi položaj u novim okolnostima koje su definirane Ustavom i Zakonom.

“Srbi u Hrvatskoj to nisu diskutirali, oni imaju preča posla, a to su njihova građanska, njihova ljudska i njihova manjinaska prava, to da budu ravnopravni građani u Hrvatskoj, to da budu priznati kao novonastala manjina”, rekao je  potpredsjednik SDSS-a.

Pupovac je za HTV izjavio da “Srbija treba poduprijeti ono što odluče sami Srbi u Hrvatskoj, a to je zalaganje za prava manjine.”

Problemi sa popisom već su se pojavili u Crnoj Gori , a BiH je jedna od retkih zemalja koja ga neće imati.

Vreme kada se Srbija brinula o Srbima i u zemlji i van zemlje još uvek se dobro pamti, a najbolje ga pamte onih nekoliko stotina hiljada raseljenih, izbeglih i proteranih. Pominjanje bilo kakve nove brige Srbije o Srbima van njenih granica može samo naneti štetu toj zajednici, te zaoštriti ionako krhke odnose sa vlastima u zemljama bivše SFRJ. No, od gomile mediokriteta koji se nalaze u vlasti ni ne treba očekivati ništa drugo do neozbiljnosti, neodgovornosti  i političke nezrelosti. To je, naime, jedina konstanta od kad su na vlasti.