Društvo
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (1)

Svjetlo riječi

Protiv dodvoravanja političkim i vjerskim vođama

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Izvor: eccechristianus

U ovoj knjizi donesen je samo jedan dio tih razgovora koji su podijeljeni na tri rubrike – vjera, društvo i kultura, što je i osnovni tematski koncept lista. Njihov kronološki poredak govori o naglascima i temama određenog razdoblja, ali i temama koje su tada bile dominantne. Tako su vrijeme osamdesetih godina obilježili intervjui koji su se bavili odnosom Crkve i socijalističkog (komunističkog) društva, teologijom oslobođenja i franjevačkom karizmom

Knjiga Naši razgovori. Izbor intervjua Svjetla riječi 1983. – 2013. posvećena je tridesetoj obljetnici lista. Prije pet godina, uz 25. godišnjicu Svjetla riječi, ondašnje uredništvo je objavilo tri knjige – Priprava puta i Naše jedino vrijeme (izbor članaka i kolumni) i Malena mjesta srca moga (izbor reportaža). Izbor intervjua Svjetla riječi četvrta je po redu u ovom nizu. U prvim godinama Svjetla riječi intervjui nisu bili stalna rubrika lista, ali oni će se postepeno ustaliti da bi devedesetih, a posebno od 2000. godine, kad list prelazi u magazinski format, činili neizostavni dio lista po čemu je Svjetlo riječi postalo prepoznatljivo.

Fragmentarnost društvenih sfera

Velikom intervjuu (rubrika Razgovor) dodana je posljednjih godina i rubrika Mali intervju (od 2010. godine) koja je zadržana i danas. Iako je intervju jedan od mlađih žurnalističkih žanrova te iako se u posljednje vrijeme govori o krizi pa čak i propadanju intervju-kulture (kulture razgovora), on je i danas jedna od najvažnijih i najčitanijih novinarskih formi i prisutan je u svim medijima – u novinama, radiju, televiziji ali i u novim virtualnim medijima.

Posljednjih godina i desetljeća mnogi upozoravaju da se novinarstvo pretvara u šou-biznis, da u njemu prevladava logika info-teimenta koja miješa informacije i zabavu i u kojoj novinari nude zgodno upakirane informacije, lake, trivijalne informacije. Nadalje, suvremeno društvo se raspada sve više na vlasnike informacija i informativne siromahe, na kapitaliste znanja i analfabete, a prisutna je stalno rastuća podijeljenost i fragmentiranost društvenih sfera. Pod pritiskom komercijalizacije današnji mediji su sve više infantilni proizvođači spektakla i opsjena, što velikim dijelom utječe i na kvalitetu suvremenih intervjua koji su u pravilu posvećeni ljudima iz politike, šou-biznisa i jet seta.

Intervjui koji su objavljeni u Svjetlu riječi nisu se, kao ni ovaj medij u cjelini, vodili komercijalizacijom, senzacionalizmom niti isplativim žutilom. Nisu se vodili ni logikom dodvoravanja političkim ili vjerskim vođama. U izboru partnera za razgovore vodilo se načelima odgovornosti prema čitateljima i izabranoj temi, tražeći uvijek osobe koje o određenoj temi mogu stručno progovoriti. U trideset godina postojanja Svjetlo riječi je objavilo nekoliko stotina dužih i kraćih intervjua. Intervjuirani su eminentni stručnjaci na području teologije, filozofije, politike, kulture, književnosti, pedagogije, sociologije u Bosni i Hercegovini i regiji, ali i diljem Europe i svijeta. Gotovo trećina intervjua Svjetla riječi vođena je s ljudima drugih jezičnih područja – ekspertima iz Europe i svijeta.

Izvor: profile.ak.fbcdn.net

Teolozi, filozofi, sociolozi, umjetnici...

U ovoj knjizi donesen je samo jedan dio tih razgovora koji su podijeljeni na tri rubrike – vjera, društvo i kultura, što je i osnovni tematski koncept lista. Njihov kronološki poredak govori o naglascima i temama određenog razdoblja, ali i temama koje su tada bile dominantne. Tako su vrijeme osamdesetih godina obilježili intervjui koji su se bavili odnosom Crkve i socijalističkog (komunističkog) društva, teologijom oslobođenja i franjevačkom karizmom. Brojevi Svjetla riječi ratnog i poratnog vremena donose intervjue u kojima se problematizira rat na prostorima bivše Jugoslavije, pogubnosti i zlo nacionalističkih ideologija, moguća rješenja za nadvladavanje konflikata i organizacija države Bosne i Hercegovine. Posljednjih deset godina obilježavaju intervjui s akterima bosanskohercegovačke i postjugoslavenske društvene, kulturne i političke scene, a u odnosu na prethodne godine, zastupljeniji su teolozi (domaći i strani) ali i poznati filozofi, sociolozi, umjetnici i kulturni radnici.

Teme koje intervjui dotiču su raznovrsne. Kad je osamdesetih godina bilo aktualno pitanje teologije oslobođenja i kad je većina katoličkih medija izbjegavala razgovore i tekstove njezinih predstavnika, Svjetlo riječi je donosilo intervjue s njima.

Teologija oslobođenja

Kad su u predratno i ratno vrijeme i katolički i uopće mediji na ovim prostorima izbjegavali slobodnomisleće sugovornike – osobe kritičkog duha (posebno prema nacionalnim i vjerskim ideologijama), Svjetlo riječi je davalo riječ tim ljudima. Kad se u naše vrijeme – vrijeme infantilnog, spektakularnog i površnog novinarstva – izbjegavaju ozbiljne i kompleksne teme, Svjetlo riječi odabire upravo te teme i sugovornike koji o tim temama znaju stručno, ozbiljno i temeljito progovoriti. Intervjui su doneseni kronološki i prate koncepciju lista: vjera – društvo – kultura. Ova knjiga sadrži i Dodatak u kome je donesen i izbor intervjua s “običnim” ljudima – čitateljima Svjetla riječi. Na zadnjim stranicama knjige nalazi se kronološki popis svih intervjua objavljenih u Svjetlu riječi. Svi objavljeni intervjui su doneseni u izvornoj formi – integralno. Uvodni dijelovi koji su označeni zvjezdicom – kratke biografije intervjuiranih koje nedostaju u izvornoj formi – priredilo je sadašnje uredništvo Svjetla riječi.

Sažimajući, moglo bi se kazati da upravo intervjui odražavaju temeljnu koncepciju lista Svjetla riječi od njegovih početaka do danas, a ona se sastoji u inzistiranju na ozbiljnom novinarstvu, pluralnosti mišljenja, ekumenskom i međureligijskom dijalogu, ali i na socijalnoj, društvenoj, teološkoj i vjerničkoj odgovornosti.

Naslijeđe Svjetla riječi

U prvom dijelu knjige koji se odnosi na vjeru i teologiju doneseni su intervjui s predstavnicima teologije oslobođenja (Gustavo Gutierrez, Leonardo Boff), ali i s poznatim teolozima našeg vremena: Hans Küng, Johann Baptist Metz, Jürgen Moltmann, Karl Josef Kuschel, Dennis Gira, Jon Sobrino, Robert Schreiter, Susannah Heschel i drugi. Tu su intervjui i s domaćim teolozima (Zilka Spahić-Šiljak, Enes Karić, Pero Sudar…) i s bosanskim franjevcima: Ljubo Lucić, Vlado Karlović i drugi. U drugom dijelu knjige pod nazivom društvo, doneseni su intervju s eminentnim filozofima, sociolozima, historičarima s područja bivše Jugoslavije, ali i iz inozemstva: Srećko M. Džaja, Željko Mardešić, Vlado Gotovac, Ivo Banac, Mirko Đorđević, Slavko Goldstein, Vaclav Havel, Konrad Paul Liessmann, Pascal Bruckner, i mnogi drugi. U trećem dijelu knjige koji se odnosi na kulturu mogu se pročitati intervju s domaćim književnicima, umjetnicima, arhitektima: Bogdan Bogdanović, Miroslav Karaulac, Zlatko Ugljen, Ivan Štarus, Ivan Lovrenović, Enver Kazaz, Josip Mlakić, Dean Duda, Marko Vešović i dr.

(Autor je katolički teolog i glavni i odgovorni urednik Svjetla riječi)

*Tekst prenosimo iz prijateljskih BH Dana

star
Oceni
3.88
Ostali članci iz rubrike Društvo
Tagovi
Nema tagova za ovaj članak