Društvo
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (23)

Obeležena godišnjica genocida

Glas žena Srebrenice u Beogradu

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Žene u crnom na Trgu Republike, Beograd 10. juli 2012.
Žene u crnom na Trgu Republike, Beograd 10. juli 2012.
Photo: BETA

Zahtevamo izgradnju spomenika žrtvama genocida, kao i da se 11. jul proglasi danom sećanja na genocid, shvate razmere strahote i nepravde učinjene žrtvama i njihovim porodicama, naglasila je Staša Zajović ispred Žena u crnom tokom okupljanja u centru Beograda u utorak, u znak sećanja na genocid u Srebrenici * Helsinški odbor za zakon kojim bi se sankcionisalo poricanje genocida

Video-novinar: Rastko Popov

Jednočasovnim stajanjem i performansom tokom kojeg su, u utorak uveče, na Trg republike donete cipele prikupljene u akciji “Jedan par – jedan život”, Žene u crnom, uz podršku umetničke grupe Škart i Art klinike, obeležile su sedamnaest godina od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u kojem su 1995. ubijene 8372 osobe. U akciji pod nazivom „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici!“ učesnice i učesnici poručili su da “država Srbija nema političku volju i moralni kapacitet za saosećanje sa žrtvama”.

Koordinatorka Žena u crnom Staša Zajović konstatovala je da se u Srbiji ne govori o genocidu, “što predstavlja kontinuitet sa politikom i ideologijom koje su dovele do njega”.

“Najviši izraz negiranja srebreničkog genocida je izjava predsednika Srbije Tomislava Nikolića koji je negirao odluke Međunarodnog krivičnog suda i Haškog tribunala i pokazao duboki moralni pad. Smatramo da je odgovornost civilnog društva u tome da nikada ne prestanemo da tražimo pravdu za žrtve, zahtevamo izgradnju spomenika žrtvama genocida, kao i da se 11. jul proglasi danom sećanja na genocid, shvate razmere strahote i nepravde učinjene žrtvama i njihovim porodicama", rekla je Staša Zajović.

Skup koji su obezbeđivali brojni policajci protekao je bez incidenata, uz vidljivo interesovanje građana. Tokom protestnog stajanja i performansa emitovane su poruke žena Srebrenice koje su izgubile svoje najbliže. One su poručile majkama u Srbiji i građanima da ne osuđuju ceo narod i da zbog toga ljudi u Srbiji treba da učine sve da se kazne oni koji su krivi za njihove nenadoknadive gubitke.

***

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji podsetio je u saopštenju 10. jula da su “u Haškom tribunalu donete brojne presude koje se odnose na genocid u Srebrenici”.

“I Međunarodni sud pravde je, na osnovu tih presuda, utvrdio da se u Srebrenici desio genocid. Međupresuda u procesu protiv Slobodana Miloševića takođe govori o njegovoj odgovornosti, odnosno odgovornosti Srbije, za taj zločin. Međutim, uprkos tome u Srbiji je na delu snažan pokret poricanja i negiranja genocida u Srebrenici. Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je da u 'Srebrenici nije izvršen genocid', na šta je odmah reagovala Evropska komisija. To je crvena linija preko koje nijedan državni predstavnik Srbije ne može da pređe”, konstatuje se u saopštenju HO.

Ističe se, takođe, da “događaji iz devedesetih i njihovo tumačenje ostaju glavna prepreka normalizaciji odnosa Srbije i BiH”.

“Miloševićev režim ostavio je izuzetno mučno nasleđe. Novi demokratski akteri nisu uspeli da postignu ni minimalni konsenzus neophodan za objektivno sagledavanje i prevazilaženje nedavne prošlosti. Republika Srpska, osim što je ratni plen Beograda, istovremeno je i talac zločina kojeg je organizovao Beograd. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji zahteva od države da se moralno osudi svako poricanje genocida i da novoizabrani saziv Skupštine Srbije donese zakon koji bi to sankcionisao”, naglašava se u saopštenju.

Helsinški odbor ukazuje i na to da se u širokoj kampanji koja se vodi “navodi da 'srebrenički mit, koji su stvorili Muslimani i Zapad, destabilizuje Srbiju i sprečava dijalog između Srba i Muslimana'”.

“Nastojanje Republike Srpske da spreči Bošnjake da se registruju za lokalne izbore u Srebrenici, takođe svedoči o strategiji da se cementira demografska struktura u ovom gradu, nastala na genocidu koji je tamo počinjen. Napor da se rat u Bosni kvalifikuje kao 'oslobodilački rat Srba' i da se Bošnjaci prikažu odgovornima za rat u Bosni je takoreći dnevno prisutan u srbijanskim medijima”, ističe Helsinški odbor.

Ova organizacija podseća i na to da je “Dobrica Ćosić uoči izbora objavio knjigu 'Bosanski rat', u kojoj piše da su 'Muslimani Srbima objavili rat do potpunog osvajanja BiH i istrebljenja Srba iz prve muslimanske republike u Evropi'”.

star
Oceni
4.02
Ostali članci iz rubrike Društvo
image

Žene u crnom

Pamtimo žrtve u Bosni

image

U susret Danu mladosti

Sarajevski café Tito

image

Peticija za oporezivanje Katoličke crkve u Hrvatskoj

I mantije moraju plaćati porez

image

Protiv neracionalnih vojnih troškova

Avioni za let budžetskog novca

image

Zakon rasipanja para

Microsoft Vlada

Tagovi