Karamarko i Hloverka su vladari cenzure

Photo: portaloko.hr

U Hrvatskoj je na snazi cenzura, a političari vrše pritisak svaki put kada novinar progovori kritički o njima - složili su se učesnici panel diskusije, održane u petak na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Na tribini pod nazivom ''Sloboda medija, EU i demokracija'', koju je organiziralo Partnerstvo za društveni razvoj, studentima su se obratili poznati bivši i sadašnji novinari HTV i nekoliko internet portala: Denis Latin, Aleksandar Stanković, Ana Jelinić, Jasna Babić, Drago Pilsel, Domagoj Margetić, Lela Knežević i Maja Sever.

Novinar Tportala Drago Pilsel otvorio je polemiku tezom da se hrvatski znanstveno-medijski prostor odbija ozbiljnije baviti temom cenzure, te da nema sustavnih istraživanja kojima bi javnosti bile prezentirani egzaktni podaci. Pilsel je svoje izlaganje završio rečima da većina novinara napušta novinarstvo jer im se ne da boriti s korupcijom u medijima.

Lela Knežević i Maja Sever osvrnule su se na cenzuriranje i ubijanje emisija na HRT-u. Knežević, urednica emisije Hrvatska uživo, je eksplicitno navela kako je u njenoj medijskoj kući, Hrvatskoj Radio Televiziji ''u ovom trenutku zabranjeno govoriti o svemu, pa i o tome da je zabranjeno govoriti''. Knežević se prisjetila svog preminulog kolege Jure Marcijuša, producenta - honorarca kojemu je nakon sedamnaestogodišnje suradnje bez obrazloženja otkazan ugovor o radu.

''Jurica Marcijuš simbol je strahote koja se događa honorarnim suradnicima na Hrvatskoj televiziji'', istakla je Marija Sever, takođe novinarka HTV. Ona je dodala da je honorarnim suradnicima ugroženo pravo na život, unatoč tome što su honorarci na HRT uvijek vredno radili.

''Honorarci su na Hrvatskoj televiziji uvijek najviše radili, godinama vuku i program emisije 'Hrvatska uživo', a sve to bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Oni honorarno rade po pet, šest, ali i po petnaest i više godina. Unatoč svemu tome, v. d. Uprava kuće jednog je dana odlučila sve te ljude staviti s onu stranu rampe. Nas nekoliko stotina stalno zaposlenih taj smo dan ušli u zgradu Uprave prosvjedovati zbog te nepravde. No, naše rukovodstvo zaključalo se i zabarikadiralo u svoje sobe u strahu od svojih zaposlenika'', kazala je Sever.

Denis Latin, donedavni urednik više puta cenzurirane a sada ugašene emisije ''Latinica'', govorio je pred stotinjak studenata i svega nekoliko novinara o borbi za očuvanje te emisije. On je istakao da su ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko te direktorica programa HTV-a Hloverka Novak-Srzić najodgovoriji za gušenje kritične reči na Javnom servisu Hrvatske.

''Ako na Hrvatskoj televiziji kritički progovorite o nekim ministrima, doživjet ćete pritisak, ali ako progovorite o ministru Karamarku, odmah će vam ukinuti emisiju. Najbolja potvrda za to je sudbina emisije 'Dossier.hr' i 'Latinice' '', istaknuo je Latin.

Urednica spomenute emisije ''Dossier.hr'', Ana Jelinić nadovezala se na kolegu Latina, podsetivši prisutne na sudbinu novinara Domagoja Margetića koji je, zbog pisanja o dubokoj umješanosti ministra Karamarka u kriminal, trpeo žestoku torturu policije. Marčetić je, podsjeća Ana Jelinić, nakon što je pisao da je Karamarko unaprijed znao da će Ivo Pukanić biti ubijen, dobio 28 optužbi za klevetu, priveden je na više od 300 obavijesnih razgovora, policija ga je bezbroj puta pretresla i uhitila na granici, a nedavno su mu, pod isprikom da je prijavljen na krivoj adresi, uzete sve dokumente, iako Margetić već godinama živi na istoj adresi, na kojoj je uredno i prijavljen.

Tomislav Karamarko bio je tema izlaganja samog Domagoja Margetića, koji je izravno ministra i Ninoslava Pavića optužio da stoje iza ''medijskog ubojstva Jasne Babić'', novinarke koja se dugo bavila duhanskom mafijom.

''Upravo tu mafiju Karamarko je kasnije proglasio nalogodavcem ubojstva Ive Pukanića. Karamarko, osim toga, zna da je Jasna Babić čula i za tajnu Pukanićevog sefa, sefa u kojem su bili pohranjeni dokumenti koji najvjerojatnije otkrivaju pozadinu atentata na Ivu Pukanića, no koje policija nikada nije dostavila sudu, niti je dostavila dokument o pretrazi tog sefa. Posve je stoga razumljivo da Tomislav Karamarko nije želio da Jasna Babić, koja o cijelom slučaju previše zna, izvještava sa suđenja za Pukanićevo ubojstvo. On je, najvjerojatnije, upravo zbog toga od svog prijatelja i poslovnog partnera Ninoslava Pavića (vlasnika EPH izdanja) zatražio da Jasni da otkaz'', zaključio je Margetić, dodavši da je ministar Karamarko očito najmoćniji među korupiranim političarima u Hrvatskoj.

Urednik popularne emisije ''Nedjeljom u 2'' Aleksandar Stanković složio se sa sugovornicima da je stanje na HTV loše, ali napominje kako su novinari u privatnim medijima u mnogo gorem položaju, jer stradavaju u tišini i nemaju mogućnost javnog djelovanja na način na koji to čine što individualno, što kolektivnim prosvjedima novinari s HRT. Stanković se osvrnuo i na nedavne napade i uvrede koje su mu uputile braniteljske udruge, nakon što je novinar u svojoj emisiji kritizirao njihove istupe. Stanković smatra da su braniteljske udruge u Hrvatskoj toliko zaštićene, da ''čim se na njih kritički osvrnete, kao da ste se dirnuli u domovinu''.

O pritiscima braniteljskih udruga i premijerke Kosor na Aleksandra Stankovića, govorila je i njegova koleginica Jasna Babić, koja je navela da su pritisci na novinare danas mnogo suptilniji nego prije, ali su jednako učinkoviti.

''Ne morate ušutkati Stankovića, dovoljno je da mu se zbog formata emisije Vlada kolektivno ogluši na pozive za gostovanje u emisiji, a bez mogućnosti da Aleksandar Stanković postavi pitanje, javnost ostaje uskraćena za odgovore koji nas sve zanimaju'', kazala je Babić.

Organizator diskusije Munir Podumljak i novinar Drago Pilsel za katastrofalno stanje medija u Hrvatskoj među odgovornima vide i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), to jest nedosljednost radu te institucije. Diskusija je zaključena najavom da će različitim organizacijama i političarima biti upućen zahtjev za obustavu izmjena Kaznenog zakona, kojima se kleveta ponovno želi kriminalizirati i postaviti kao ozbiljno kazneno djelo.