Vladajuća politika ne želi "Latinicu"

Photo: nacional.hr

Nakon što je odlukom Renata Kunića, vršitelja dužnosti glavnog urednika Informativnog programa HTV-a, ukinuta emsija Latinica, 20 uglednih novinara i medijskih radnika iz Hrvatske i regiona potpisalo je peticiju za njeno vraćanje na male ekrane * Apelu se priključio i sam predsjednik republike Ivo Josipović koji je u ponedjeljak rekao kako je "Latinica" važna emisija za medijske, ali i šire društvene slobode

Predsjednik Hrvatske primio je u ponedeljak grupu novinara koja je potpisala peticiju za povratak emisije „Latinica” na kanale HTV-a. Josipović je u saopštenju nakon sastanka dao svoju punu podršku inicijativi da se emisija koja je nakon 17 godina skinuta s aprograma hrvatske televizije i predstavlja, ne samo domaći, nego i regionalni brend vrati na male ekrane.

"'Latinica' je bila jedna od najgledanijih emisija, ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavoj regiji, a i komercijalno je bila vrlo uspješna. Potpisnici peticije smatraju kako vodstvo HRT-a treba javnosti dati razloge ukidanja jednog od najuspješnijih medijskih projekata u Hrvatskoj, kojim su otvoreni mnogi demokratski procesi u i izvan Hrvatske", navedeno je u saopštenju predsjednika republike.

Nakon 17 godina prikazivanja, emisija Denisa Latina najprije je prošle godine skinuta sa programa, da bi je v.d. ravnatelja Informativnog programa svojim potpisom zvanično ukinuo. Na njeno mjesto, ponedjeljkom u 20 časova došao je politički magazin Dossier.hr koji je takođe pretrpio uredničke izmjene zbog za HDZ vlast „nepodobnih” priloga. Povodom ukidanja emisije 20 uglednih novinara i medijskih radnika potpisalo je peticiju za povratak Latinice na male ekrane. U tekstu peticije piše;

„Nakon sedamnaest godina prikazivanja Latinica je postala brend HTV-a. Bila je najgledaniji i istovremeno najutjecajniji politički magazin u Hrvatskoj. Kao emisija koja 'pomiče granice' etablirala se i u regiji gdje uživa iznimnu reputaciju, hvaljena je i citirana. Autor Denis Latin dobitnik je najprestižnijih novinarskih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu: 2001. godine dobio je nagradu 'Veselko Tenžera' kao novinar godine, 2002. međunarodna novinarska asocijacija SEEMO proglašava ga najboljim novinarom jugoistočne Europe, iste godine nagrađen je Zlatnom poveljom 'Linus Pauling' koju dodjeljuje Međunarodna liga humanista, a 2008. dobiva nagradu 'Festo' za najgledaniju emisiju informativnog i političkog programa u Hrvatskoj. Kome je, onda, Latinica problem? Zašto se HTV odriče popularne, ugledne i nagrađivane emisije, ako za to ne postoji niti jedan profesionalni ili komercijalni razlog? Odgovor je, očito, u političkoj cenzuri. Željeli bismo upozoriti da se Latinica ukida nakon niza pritisaka, ucjena, prijetnji, sankcija i zabrana kojima je bila izložena redakcije emisije punih sedamnaest godina. Duh političke cenzure očito nije napustio Prisavlje."

Među potpisnicima je novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš, koji kaže da se radi o čudnoj odluci jer je Latinica po marketinškim i pokazateljima gledanosti bila emsiija koja je privlačila pažnju gledatelja.

„Ona je naravno izazivala i brojne kontroverze, zbog tvrdnji koje su se tamo iznosile zbog čega su neke priče dobijale epilog na sudu, ali naravno te sudske tužbe kao nekakav izgovor nisu opravdanje za ukidanje Latinice. Meni se čini da je više problem u temama koje je ona otvarala i pristupu kako su one rađene”, pojašnjava Miljuš.

Ono što je ozbiljno sporno jeste činjenica da iz hrvatskog medijskog prostora poslednjih godina nestaju listovi, emisije, portali, mediji koji su bili glas protiv, glas razuma u vremenu ludila. Meidjske slobode se ozbiljno sužavaju, a krivac za to je, prema mIljuševim riječima, vlast.

„Ukidanje Latinice govori da su medijske slobode manje; da je zabrinjavajuće stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj od dijela privatnih medija pa do državne televizije. Moglo bi se reći da je ovde riječ o tome da je vladajuća politika koja ima najveći utjecaj na program, obzirom da hrvatski sabor na neki način upravlja televizija, u kojem vladajuća stranka ima većinu. Očito im emisija koja bi otvarala teme oko korupcije, organiziranog kriminala, ratnih zločina, socijalnih problema, u godini pred izbore ne odgovara”, kaže Miljuš i dodaje kako je Latinica predstavljala iskorak u određenim temama. „Otvoreno je progovarala o odgovornosti za rat, temama ratnih zločina, korupcije, oragniziranog kriminala. Ljudi koji su gostovali u tim emisijama, otvoreno su progovarali o tim temama. Ona ne samo da se nije sviđala često vladajućima, ona je izazivala nekada reakcije i opozicijskih političara. Bez obzira na osebujan stil kako je rađena i vođena mislim da je, u svakom slučaju, zaslužila mjesto u hrvatskom medijskom prostoru.”

Predsjednik HND-a Zdenko Duka, koji je takođe jedan od potpisnika peticije, kaže da bi HTV trebao imati više emisija kao što je Latinica, a ne ih ukidati i uklanjati iz programa.

„Mislim da je Latinica svih ovih godina bila jedan od glavnih brendova na HRT-u. To je emsiija kakvih bi javna televizija trebala imati što više. Zapravo je toga sve manje i zbog toga pogotovo želimo da se vrati Latinica na ekrane hrvatske televizije. Ona je u teškim godinama, kad se mnoge stvari nisu mogle slobodno prikazivati, na sreću kršila ta uobičajena pravila i davala ono što su drugi vrlo često prešućivali”, pojašnjava Duka dodajući da je Latinica bila veoma gledana u regionu i da je otvarala teme koje su prelazile granice Hrvatske zbog čega mora da se vrati na male ekrane.

Peticiju "Vratite Latinicu" koja će biti poslana Upravi HRT-a, redakciji Informativnog programa HRT-a, organizaciji "Reporteri bez granica", Uredu visokog predstavnika Europske komisije u Hrvatskoj, Medijskoj organizaciji jugoistočne Europe SEEMO, Međunarodnoj ligi humanista i Međunarodnom novinarskom institutu IPI potpisali su, između ostalih, Senad Avdić, glavni urednik BiH sedmičnika "Slobodna Bosna", Matija Babić, vlasnik Index.hr, Rajko Grlić, filmski redatelj Bakir Hadžiomerović, urednik političkog magazina FTV "60 minuta", Drago Hedl, novinar Jutarnjeg lista, Željko Kopanja, vlasnik banjalučkih Nezavisnih novina, Gordan Malić, novinar Jutarnjeg lista, Željko Matić, osnivač i urednik Radija 101, Senad Pećanin, glavni urednik BiH sedmičnika Dani, Brankica Petković, voditeljica Centra za medijsku politiku i član Upravnog odbora Mirovnog instituta u Ljubljani, Srđa Popović, osnivač beogradskog sedmičnika Vreme i odvjetnik te Brankica Stanković, urednica političkog magazina TV B92 "Insajder".