Poezija bunta i otpora: Predrag Čudić

Poslednja oda javnim kućama

Priredio: Dragoljub Stanković

Ljudska fiziologija, uživanje u hrani, erotika, seksualnost, čovekove zablude koje ga često vode u propast, što važi i za čitavo društvo, sve to obrađeno kroz humor i neusiljenu rimu, ili drugim rečima, opevanje niskog, odvratnog, propadljivog, s jakom vizurom smrti, popis i satirična kritika društvenih fenomena, dovođenje do krajnjih, neprijatnih i nemogućih konsekvenci ljudskog života i poznatih mitova, razobličavanje represivnih ideologija nacionalizma i samoupravnog socijalizma, kroz ironiju i igranje jezikom tih ideologija, bile bi, grubo rečeno, nekakve osobine, uslovno govoreći, tamne strane univerzuma knjiga Predraga Čudića

Povratak na članak »

Komentara (2 poslato):

U srcu je sume trafostanica,
pridjem i poljubim je
ona se rasplace.
Udjem u nju i ostanem zauvijek,
zasvijetli se citava opcina,
seljaci pjevaju, piju zito,
zene grle djecu,
males je u trafostanici.

Popnem se na tavan
i dugo gledam u sumu.
Onda stavim zvijezdu u usta ,pada noc.
Jeleni dozivaju svoje seljake,
oni ih zalijevaju vinom
i jeleni padnu u san.
Predjem rukom preko nocne suncanice
i vec je Nova godina.

Na zelenoj pupavki je puz,
dodje zec i pocne plakati,
dodjem ja, stavim ruku na zeca
a on progovori.
Uzmem ga ispod mekog trbuha i
poletimo nocnim nebom.
Dva dijamanta, dva brata, sretnemo jaje i jos neke..

Branko Males - Jaje nema sisu

stbg Objavljeno: 24.09.2009 - 01:56